VJESNIK 7. (ZAGREB, 1905.)

Strana - 81

81 131. Julijana barunica Moscon kći Ivana i Elisabete barunice Chikuliny rodjena 1682., uzgojena u bečkom zavodu cara Leopolda, bila je uz odlične naravne sposobnosti veoma uvažena plemkinja one dobe. Od svojih je roditelja baštinila posjed Mickovo u Brdovcu, te je tamo težko životarila. Tek po smrti Chikulina steče silne posjede, te je bila jedna od najboljih partija u zemlji. Još dok je siromašna bila, oženi ju Josip Petar chevalier Sermage, nepravom barunom nazivan, koj je bio prije tajnikom karlovačkog generala Josipa Rabatte. Oženio se valjda oko god. 1721. ter je 1723. stekao indigenat. Obitelj chevalier-a Sermage je prastara, te potiče iz okolice Lyon-a, gdje je velike posjede imala i u staro doba svoj vlastiti novac kovala, kojega se primjerci nalaze u Hofrain-u. Potomci te obitelji živu još danas u Parizu, te nose predikat „de Ju", dočim hrvatska obitelj rabi predikat „de Szomszedvar et Medwedgrad". (Spisi arkiva obitelji gr. Sermage u Hofrainu). Josip Petar umre 4. studenoga 1746. a njegova supruga Julijana 8. srpnja 1760. u Zagrebu, pohranjena u kapucinskoj crkvi. Kercselics, komu je ona krstna kuma opisuje na više mjesta obširno njezin život (Annuae I. i II. 385, 407 itd.). 145. Petar Troilo grof Sermage sin Josipa Petra i Julijane barunice Moscon, rodjen g. 1722. posveti se vojničkoj službi, u kojoj je dotjerao do generala, a- g. 1749. dobio grofovstvo. Od dvih njegovih supruga živu još danas potomci. Od majke je baštinio posjede Susedgrad, Medvedgrad, Nove Dvore, Mickovo, Senkovec, polovinu Krapine, Začreće, Oroslavje, Andraševec. Sa prvom suprugom Maksimilijanom Prassinsky dobio je Bistricu, Poznanovec, Sutinsko, a od Regine Rauch udate Vojkovich, kupio je Stenjevec, te je tako veliki dio-posjeda obitelji Aka opet sjedinio. On umre 26. travnja g. 1771. te je zakopan u stenjevačkoj župnoj crkvi, gdje mu krasan mramorni spomenik grob označuje. — Nadgrobno slovo mu je govorio Kercselich, a taj je govor štampan u Zagrebu kod Jandera 1772. u 4° 31 strana (Kercselich Annuae Uvod XLIV.). Od njegovih potomaka bio je najznamenitiji Josip grof Sermage, (br. 152) r. 1751., župnik sv. Marka u Zagrebu a poslije zagrebački kanonik od 1793.—1833., koj se je osobitom revnošću izticao za školstvo i bio velik mecena učeće mladeži. 153. Alojzjja grofica Sermage, kći Petra Troila i Ane Draskovics udala se je za Ignacija baruna Magdalenicha, iz toga se braka rodi Ljudevit Ignacij r. 1781. f 1798. u Stenjevcu, te njime izumre obitelj Magdalenicha. U Tomićevoj historičkoj pripovjedci za kralja i dom je kći Magdalenicheva Rosina fingirana osoba, uslied poetičke slobodne invencije, a isto tako je fingirano ime supruge Ignacija Magdalenicha, Lucija. 154. Judita grofica Sermage udala se je g. 1775. za Ivana baruna Kulmera. Obitelj Kulmer potiče iz Koruške, te se spominju kao kaštelani Hoch Osterwitza kod Klagenfurta. U Hrvatskoj je njihova barunska diploma publicirana g. 1749. te se spominje, da je neki Kulmer bez oznake krstnog imena oženio bogatu udovu nekog Zibenega. (Kercselich Annuae I. str. 31.) Ferdo barun Kulmer bio je kapetan u Petrinji od g. 1754. do 1759. G. 1764. spominje se Josip barun Kulmer, koj je oženio Reginu barunicu Pattachich, a posjeduje po suprugi Orehovicu, Lepuves (u Stubici) i Vrbinu (u Brdovcu). (Kercselich Annuae) str. 549.). Sva je prilika, da je Ivan Kulmer, koj je oženio Juditu Sermage sin Josipov. On je sa svojom suprugom dobio Medvedgrad i