VJESNIK 7. (ZAGREB, 1905.)
Strana - 67
67 kraljeva Ferdinanda i Ivana Zapolje, otimala su se oba i za Jajce i jajačku banovinu. U rujnu 1527 bila su oba jajačka bana Giletfi i Horvat još privrženici Zapoljini, jer im je taj 13. rujna založio svoje porodično imanje Regécz za 8000 forinti, da bi prihodom mogli namiriti svoju plaću i sav trošak oko obrane grada. No dok su bani pristajali uz Zapolju, neki su kapetani, kao poimence Petar Keglević, bili ostavili Jajce, te pošli u službu kralju Ferdinandu. Smrću kneza Krsta Frankapana pred Varaždinom i porazom Ivana Zapolje kod Tokaja (27. rujna 1527) promijenile se prilike i u Jajačkoj banovini. Dne 5. studenoga polaže ban Ivan Horvat zajedno s Petrom Keglevićem i Ivanom Kastelanovićem u Stolnom Biogradu prisegu vjernosti kralju Ferdinandu. Svakako tada, ako ne već prije, namjestio je Ferdinand po preporuci Katzianerovoj nove kapetane u Jajcu, medju njima Stjepana Grabrovačkoga. No kako je Ferdinandu bilo i dalje ratovati u Ugarskoj, čini se, da se nije mnogo brinuo za udaljeno Jajce, pak da ga nije dovoljno obskrbio ni vojskom a ni hranom i zairom. Napokon čini se, da je i medju samim vojnicima u gradu bilo pristaša Zapoljinih. Sve te prilike upotrebili su bosanski sandžak Usref (Kosrev) beg i njegov gojenac, šibenski poturica Murat. Taj vojvoda Murat, koji bijaše u ožujku osvojio Obrovac, a namah zatim u travnju doprinesao padu Udbine i čitave Krbave, čini se, da je pripravio i pad Jajca. Vrlo je vjerojatno, da je s pomoću izdajničkoga vojnika, privrženika Zapoljina, noću provalio u varoš Jajce, te već za desetak dana prinudio i posadu u tvrdinji, da se predade. Sve to dogadjalo se je u zimi, po svoj prilici mjeseca prosinca 1527. Pad glavnoga grada Jajca porazno je djelovao na ostale gradove banovine. Kapetani i kaštelani tih gradova redom su ili bježali ili se predavali slavodobitniku Usrefbegu. Tako je Andrija Radatović pobjegao iz Banjaluke, tako je Andrija Dresneky sramotno izgubio Zvečaj. Turski ljetopisac ne veli stoga krivo, da su Turci na lahak način osvojili Jajce, a š njim čitavu banovinu. Jajce je palo svakako još u prosincu 1527, a ostali gradovi budi namah zatim ili prvih dana 1528. Oko 20.—28. siječnja 1528 znalo se za katastrofu ne samo u Mletcima, nego i u Beču kao i u Ostrogonu, gdje je oko 10. veljače kralj Ferdinand državnim progonom udario sve krivce, medju njima i nehajnoga Andriju Dresneky-ja radi gubitka grada Zvečaj a. III. 3. Pad Udbine u župi Krbavi (travanj 1527.). Spomenuti već povjestničar Nikola Isthuanffi, nakon što je izpripovjcdio pad Jajca i Jajačke banovine, završuje svoje pričanje 0 godini 1527. ovako: „Eodem tempore, iisdem hostibus ducibus (Mahometes cognomento Jahioglis, Belgradi ac Samandriae praefeetus, Usreffus Varbossani Amurathes natione Dalmata è Sebenico alumnus eius), quos nominavi, sedulam Solimano operam navantibus arces atque civitates Joannis Carlovitii in Croacia, quae est Dalmatiae mediterraneae pars, sitae, Uduina, et Lica, ac Carbava, in qua sedes episeopi habebatur, eadem nostrorum ignavia, Turcis oceupantibus cessere, Carlovitio ipso in a.rçe suo Meduevara gravissimo morbo oppresso, nec suis la^
