VJESNIK 7. (ZAGREB, 1905.)
Strana - 128
128 Ban Nikola Banić od Lendave spomenut je bio do sada prvi put kano ban slavonski u jednoj ispravi od 25. svibnja 1343.,'), ali u ispravi našega zbornika (br. 56.) spominje se On već 19. svibnja 1343. kano ban. Ova je isprava i inače važna. U njoj nam se navodi, da su se u tadašnjoj Slavoniji (izmedju Drave i Gvozda) dogadjala u to doba velika nasilja i nepravde otimanjem posjeda i kršenjem slobode, radi čega da su se i turopoljski plemići i ostali žitelji kraljevstva slavonskoga obratili na kralja Ljudevita I. i po svojim poslanicima zamolili ga za pomoć. Kralj je uslišao njihovu molbu te im ovim svojim pismom (iz Višegrada 19. svibnja 1343.) javlja, da im šalje novoga bana (iza Mikca Prodavića), naime Nikolu (Banica), koji će im pomoći u njihovoj nevolji i u ime kraljevo donijeti im zadovoljštinu i odštetu za pretrpljena nasilja i nepravde. Glede čega im pako ne bude ban mogao pomoći, to neka dojave njemu (kralju) u svojem pismu, potkrepljenu banovinu pečatom, a na to će on sam (kralj) učiniti ono, što će biti nužno. Kakva su ova bila nasilja i tko ih je počinjao, ne kaže nam se u ovoj ispravi, jer se o nasiljima samo općenito govori. No iz jedne isprave (od 18. veljače 1344.) kod Tkalčića (o. c. I. 169—71. br. 194.) doznajemo, da se je ban Nikola imao boriti sa Stjepanom i Akušem, sinovima prijašnjega bana Mikića, inače vitezovima kraljevskoga dvora, i da su oni jedan drugomu otimali zemljišta i nanosili i drugih šteta i nepravda, i to od onda, od kada je kralj Ljudevit I. Nikolu uzvisio na bansku čast. 2 ) Od tuda bi mogli zaključiti, da sinovima bivšega (i pokojnoga) bana.Mikića nije bilo pravo, da je kralj imenovao banom Nikolu, jer se je možda jedan od njih nadao postići to dostojanstvo, pa su oni radi toga počeli praviti nasilja po Slavoniji i otimati zemljišta, te nisu htjeli vratiti onih imanja, koja je njihov otac kano ban posjedovao a koja je sad novi ban tražio, da se njemu kano banu izruče. Poradi toga nastala je borba izmedju bana i Mikićevih sinova, s tim više, što je slavonsko plemstvo tražilo u kralja pomoći protiv tih nasilja Mikićevih sinova, a kralj na to naložio banu, da mu doista priskoči u pomoć i ukroti te nepokorne sinove. Iza duže borbe, za koje je ban oteo protivnicima neke posjede, dodje napokon do nagode i izmirenja izmedju bana Nikole i Mikićevih sinova. Kralj Ljudevit I. povjerio je naime palatinu Nikoli i tovarniku Stjepanu, da pozovu preda se bana i Mikićeve sinove, da ispitaju i prouče njihovu raspru, pa onda da izreku svoju konačnu odluku. Palatin i tovarnik odazvaše se kraljevu nalogu i ispitaše protivnike u prisutnosti mnogih kraljevih velikaša, pa napokon izdaše ovu odluku : Nikola imade predati Mikićevim sinovima posjede Hotkovi Gjurgjevac, koji su pripali njihovu ocu kano odšteta za banske prihode banovštinu i kunovinu, dalje neki posjed pokojnoga Tome, sina Dominikova, u Rakovcu, koji je takodjer pripao njihovu ocu kano odšteta za naporno sudovanje |e napokon neko kupalište u Zagrebu, mlin ispod Medvedgrada i tri vinograda, ') Nagy „Codex Andegavensis" T. IV. str. 344. — Klaić o. c. u Radu knj. 142. str. 175. 2 ) Tu se veli ovako : „quod ipsi super omnibus pausis, iniuriis, dampnis, nocumentis, et gencraliter quibuslibet malefiçiorum generjbqs, nec non occupacionibus possessionum in dicto banatu existentium a ^empöre quo dictus dominus noster rex predicto jjonore banatus ipsum dominum Nicolaum banum sublimasset usque nunc etc.".
