VJESTNIK 6. (ZAGREB, 1904)
Strana - 97
Izprave o prvoj uroti za oslobodjenje Klisa i kopnene Dalmacije od Turaka g. 1580.—1586. Druge polovice šestnaestoga i prve četvrti sliedećega vieka, živo se je radilo, da se kopnena Dalmacija oslobodi od Turaka ; osobito Klis, ključ zapada, koji kao zadnji branik primorske banovine, bijaše pao u Turke 1537. godine. Od onodobnog iztočnog pitanja poznato nam je nekoliko epizoda, a djelomice i diplomatska akcija evropskih dvorova, poimence austrijskog, rimskog i španjolskog, koji su radili u prilog osnove oslobodjenja ; kao što i mletačkog, koji je, radi svoga ugovora s Turskom, svu svoju djelatnost razvio, da taj podhvat osujeti. Dok su poglavitije faze osnove oslobodjenja Dalmacije od Turaka za rečene dobe više ili manje potanje opisane bile, prva faza od 1580. do 1586. godine, koja bilježi početak one velike osnove, još je skoro nenačeta ; poznata nam je samo jedna epizoda, pokušaj naime otme Klisa na 2. siečnja 1583. g. 1 ) i mletačko-turska nagodba radi toga dogodjaja. 2 ) Ali taj je dogodjaj dosele bio smatran kao osamljena činjenica. Na osnovi izprava, koje niže priobćujemo, stalno je, da je neuspjela otma Klisa 1583. g. jedna epizoda velike i razgranjene urote, koja je u ono doba duboko zasjecala u evropsku politiku; te je predigrom onih dogodjaja, što koncem šestnaestoga i početkom sliedećega vieka tvore zanimivo iztočno pitanje. Pokretači oslobodjenja Klisa i kopnene Dalmacije bijahu turski graničari i mletački podanici, njihovi susjedi; taj pokret je prigrlio najprije austrijski, onda rimski dvor, baš kada je imala biti ostvarena orijaška osnova o oslobodjenju iztoka Siksta V. i Lovrinca Medicejca. Dotle nam pružaju dovoljnog svjetla sliedeće izprave ; a rad šta se pak ova prva urota, koja je imala objavit se 1586. g., nije ostvarila, nije poznato; znamo da je opet dala o sebi znaka znamenitim osvojanjem, pak gubitkom Klisa 1596. godine. Zanimiva je prva urota kliska, jer nam tumači ine suvremene dogodjaje ; osobito ponašanje Venecije spram kršćanstva i učestvovanje hrvatskog naroda u Dalmaciji sa senjskim uskocima i ' njihovo glasovito četovanje za druge polovice šestnaestoga vieka. Dok ćemo se ob ovom predmetu posebnom razpravom baviti, priobćujemo izprave o prvoj kliskoj uroti. *) Sr. Ljubić, Ogledalo književne povjesti jugoslav. Rieka 1869., 163. 2 ) Sr. Ljubić, Starine X.. 13; gdje je odnosna izprava datovana 1582. mjesto 1583., pošto se datovanje „more veneto" mora uzeti, a ne obično. 7
