VJESTNIK 6. (ZAGREB, 1904)
Strana - 7
Die ultimo mensis octobris domina regina antedicta praecepit domino (Stephano) bano praedicto, ut acciperet unam clavem arcae argenteae super arcam Sancti Simeonis 27 ). Die 4. mensis novembris recesserunt a Iadra antedictae reginae cum praelatis et baronibus suprascriptis, euntes Vranam 2s ). Die 16. mensis novembris dominus Vladislavus, castellanus et vicarius Iadrae, praesentavit nobis pro parte dominarum reginarum antedictarum clavem arcae praedicti Sancti Simeonis, ut per regimen servaretur, et data fuit mihi Paulo de Paulo, tunc rectori, praedicta clavis, ita quod primus rector qui incoepit servare dictam clavem, mandato dominarum reginarum praedictarum, ego fui 2n ). 1384. Die 8. mensis februaru fuit rixa inter Iadrenses et Ungaros, qui debebant transfretari in Apuliam in subsidium regis Caroli cum Ioanne bano 30 ) et nepote dicti prioris Auranae 31 ). Die 19. praedicti mensis, Iadrenses defenderunt bladum, carnes et ceteras alias res, quas antedicti Ungari depraedati erant in villis Iadrensium; et hoc fuit in campo archiepiscopatus prope arcum. izdana 11. jan. 1384., u kojoj se on naziva buntovnikom. Gl. Tkalčić: Pavlinski samostan u Dubici (Brunšmid: Vjesnik hrv. arkeol. dr N. S. I. (1895.), pg. 193. Neizpravno je mišljenje gotovo svih hrv. historika, da su već sada i braća Horvati bili u buni protiv dvora. Gl. o tome S i š i ć o. c. pg. 36—48. 27 ) Gl. J e 1 i ć : Zadarska raka sv. Simuna bogoprimaoca (Glasnik mat. dalm. vol. I. (1902.) pg. 370—396,), Jelić: Moći sv. Simuna bogoprimaoca u Zadru. Rad vol. 145. pg. 158—235., Meyer: Szent Simon ezüstkoporsöja Zârâban. Bdpst 1894. (glavno djelo; njem. parafraza: Gerecze: Der silberne Sarg des Propheten St. Simeon zu Zara. Ungarische Revue 1895. pg. 332—363., 497—588.). 2 *) Pošto sjutradan dne 5. nov. kraljica Jelisaveta izdaje u Zadru jednu izpravu (Fejér o. c. X. 3, pg. 2.), moramo zaključiti, da se još isti dan povratila ona, obje joj kćeri i pratnja u Zadar. '-'•') Iz toga izlazi, da su kraljice ostavile Zadar tek poslije 16. nov. I odista ih 25. nov. nalazimo u Zagrebu (Tkalčić u Vjesniku hrv. ark. dr. I. 1. a), gdje su ostale sve do 3. dec. (Rath K. : A magyar kirâlyok hadjârati, utazâsi és tartözkodasi helyei. (Mâs. Kiad.) Györ 1866. pg. 77.). so ) Sc. „Joannes de Lindua regni Sclavoniae banus" brat i suban spomenutoga Stjepana od Lendave. (Gl. Klaić: o. c. pg. 221. i Lucio: Mem. di Tr. pg. 328., gdje treba listinu od 13. sept, datovati 1383., a odnosi se baš na pomoć Karlu Dračkomu.). Oba brata bili su de génère Hahold, što se takodjer krajem 12. stoljeća doselilo iz Njemačke. Po ocu banu slav. Nikoli (1343.—1346. i 1353.—1356.) zvali su se Bdnfi (hrv. Banici), a imali su prostrana imanja poglavito po zaladskoj županiji (Karâcsonyi; o. c. 125—135.). 3l ) Ivan od Paližnc imao je braću Tomu i Petra, te sinovce Jurja, Berislava, Ivana, Nikolu, Matiju i Petra. Na kojega od ovih sinovaca se proteže viest Pavlovićeva, na žalost se ne može točno i sigurno kazati, jer nam o tome za sada još druga vrela šute. 31. oct. 4. nov. 16. nov. 8. febr. 19. febr.