VJESTNIK 5. (ZAGREB, 1903)
Strana - 195
195 te dolazi do rezultata, da hrv. vladari u X. vieku nisu bili gospodari njihovi, već da su oni priznavali vrhovnu vlast bizant. Krajem X. vieka pokušali su hrv. vladari osvojiti dalm. gradove, ali im pokušaj ostade bezuspješan. — 0 prilikama što omogućiše normanskom knezu Amiku iz grada Giovinazza uplitanje u hrv. poslove god. 1075., te o zasužnjenju kralja Slavića, čime bje omogućen izbor Zvonimirov, napisao je kratak, ali valjan članak Virage. — Veće uplitanje Bizanta u poslove hrvatske za careva iz kuće Komnena, nego se to obično dosada uzimalo, prikazao je Sufflay™; to naročito vriedi za posljednje dane nar. hrv. dinastije. Potanko i točno prikazana je onda duga i uspješna borba cara Manuela Komnena. Osim sviju izvora, uzet je obzir i na ukupnu svjetsku literaturu, kako stariju, tako i noviju, tek je čudno pozivanje piščevo na zastarjeloga Szalaya i Horvätha, kraj kritičnoga Paulera a i Hodinke o tom predmetu u Tört. târ god. 1889. — Vladanjem Komnena zanima se i pariški profesor Chalandon"' 1 , a dosada izišao je prvi dio, koji obuhvata vladanje Alexija Komnena (1081.—1118.). Ovo je djelo fenomenalne vriednosti, te se može uz bok staviti po solidnosti i kritičnosti u bizantinologiji modernoj u Franceskoj, radnjama Schlumbergerovim, Rambaudovim i Diehlovim. Ponajprije donosi pisac opširnu i valjanu ocjenu izvora, u kojoj iztičc, da je rad bez obzira na legende i pjesmotvore, već na osnovu brojnih pouzdanih izvora napisati povjest cara Alexija I. Dašto, s Anom Komnenkom bavi se potanko, smatrajući je jednim od prvih sredovječnih historičkih djela uobće, a onda uzima u obranu Raimunda de Aguilersa, koji je i za našu povjest od važnosti radi viesti iz god. 1096. prigodom prolaza krstaša kroz Hrvatsku. Djelo Chalandonovo počinje onda s prikazom tužnih prilika bizant. prigodom smrti cara Vaiilija II. (1025.), pokazuje početke Komnena, mladost i nastup Alexija 1., koji se rodio oko 1048., a oko 1074. izišao je u javni život, da 1081. osvoji Bizant uz pomoć njemačkih četa. Potanko se onda iza osobito uspjele karakteristike careve, prikazuje njegov boj s Robertom Guiskardom (u kojem je možda i Zvonimir sudjelovao?), pak onaj s Turcima i Pečenezima, te s dukljanskim odmetnulim se Srbima i Polovcima. Vanredno je zanimljiv prikaz dogadjaja za prve krstaške vojne; Chalandon odbija najodlučnije i srećno dosada redovito naglašivanu podlost i neblagodarnost carevu, dokazujući, da se Alexije htio latinskim krstašima poslužiti kao svojim plaćenicima za osvajanje bivšeg bizant. posjeda u Aziji; tek ne, snošljivost krstaša osujeti cielu stvar. Onda se crta uprava, manastirski život, financije, vojska i njeno uredjenje. Za nas će svakako od još većeg interesa biti naredne dvije svezke o Ivanu i Emanuelu Komnenu, te ih s toga željno očekujemo. — Referent** prikazuje na osnovu domaćih i stranih izvora, uzevši u obzir i novu literaturu, odnošaje izmedju Zadra i Venecije od 1159. do 1247., koji su nastupili kreacijom zadarske nadbiskupije (1154.) i njenom podčinjenju patrijaršiji Gradskoj (1155.). — Vrlo dobru radnju o bitki kod Muhija na Šaju (1241.) napisao je Olchvâry 33 ; u njoj se najprije govori o mongolskoj vojsci i njenoj provali u Ugarsku, onda o ugar. vojsci, njenom uredjenju, prvim okršajima, obrambenim sredstvima, o bojištu, razporedu obiju vojska i bitki. Radnja je osobito važna s toga, što joj je pisac poznat kao stručnjak u vojničkim stvarima, a s toga stanovišta i jeste on gledao da zadaću svoju rieši. Za nas je važna poradi hrv. hercega Kolomana i njegove čete, koja se nalazila u središtu ukupne Beline vojske, a na koju je od Onodske strane navalio Batu kan. — Referent 3 * 29 Virag: O kralju Slaviću i Amiku. „Nastavni vjesnik" VIII. (1900.) Zgrb. 30 Sufflay: Hrvatska i zadnja pregnuća istočne imperije pod žezlom triju Komnena (1075.—1180.) Zgb. 1901. 31 Chalandon: Les Comnénes. Études sur 1' Empire byzantin au XI. XII. siècle. I. Essai sur le règne- d' Alexis I-er Comnène (1081.—1118.). Paris 1900. 32 Šišić: Zadar i Venecija od god 1159. do 1247. Rad vol. 142. Zgrb. 1900. 33 Olchvdry: A muhi csata (11. apr. 1241.) Szâzadok 1902. 34 Šišić: O buni u Hrvatskoj god. 1242. Nasl. viesnik X. Zgrb. 1901.
