VJESTNIK 5. (ZAGREB, 1903)

Strana - 189

KNJIŽEVNOST ZA GOD. 1900., 1901. I 1902. i> u.

1 Od izvora imamo naknadno još zabilježiti listinu od 24. dec. 1587. cara Rudolfa II. kojom daje Faustimi Vrančiću Petrovopolje, Muć i Žrnovicu, radi zasluga njegova rodjaka Antuna Vrančića, nadbiskupa ostrogonskoga, osobito u turskim poslovima.

2 Nadalje je važna izprava od 13. nov. 1243., kojom poznati knez Domaldo iz plemena Svačićeva sklapa mir s občinom trogirskom; listina bila je dosada tek u kratkom izvadku poznata iz Luciusa: Memorie di Trau pg. 47.

3 Najvažnija zbirka novih izvora jest neosporno ona bukureštskoga sveučilištnog profesora Jorge

4

*, koji je sebi uzeo zadaću, da napiše historiju sudara kršćanskoga zapada s muslimskim iztokom u XV. vieku. Kako ön shvaća pokušaj zapadno-evropskih vladara, da se slože i ujedine protiv Turaka, kao nastavak poznatih krstaških ratova, dašto defenzivna karaktera, to on i uzima u opseg svoga iztraživanja onodobnu povjest balkanskoga poluotoka i Ugarske. U tu je svrhu stao kupiti materijal, naravski tek onaj što odgovara njegovoj ideji o vojnama kao o krstaškim. Jorga je proučio brojne arkive po Njemačkoj, Austro-Ugarskoj, Francuzkoj, Španjolskoj, Rimu, Genovi, Napulju i Veneciji, a pored toga još se iztiče kao dobar poznavač odnosne literature, naročito zapadu toli nepristupne slavenske. Dosada izišla gradja obuhvata tri knjige; u prvoj i trećoj saobćen je materijal iz arkiva njemačkih, genovskoga, a naročito mletačkoga, te ide od 1396. do 1453., to jest do pada Carigrada; taj je dio preštampan iz zbornika „Revue de V Orient latin" vol. IV., V., VI., VII. i VIII., te ima na kraju (treće knjige) dobar i pregledan index riječi i imena. U drugoj je knjizi gradja do 1453., izvadjena iz arkiva bečkoga, vatikanskoga, napuljskoga, firentinskoga, a naročito dubrovačkoga, s dobrim indexom na kraju. U sva tri svezka i hrvatski historik nalazi obilno gradje za svoj rad, što nije potrebno napose iztaknuti; napose važi to za izvadke iz arkiva dubrovačkoga, jer naša akademička „Mon. Rag." dopiru samo do god. 1398., dakle do ondje, gdje Jorga počinje, te i onako suviše sporo odmiču. Dakako, vrijednost Jorgina poduzeća znatno će porasti narednim svezkama, jer nas Ljubić god. 1469. ostavlja, a ići će do god. 1526. Izdanje uredjeno je ovako : izvadci priopćeni su u krupnijim detaljima na francuzkom jeziku, tek važniji podatci u originalu, budi latinskom ili talijanskom. Gradja nije kronološkim redom poredana iz sviju upotrebljenih arkiva ujedared, već svaki za sebe. Tako primjerice u 1 Gl. br. 4. prošlogodišnjeg „Vjestnika". 2 Bulićev „Bulletino" za god. 1902. pg. 125 — 127. U posljednjoj referadi podkrala se pogrješka, jer izprava Maximilijanova je iz god. 1567., a ne 1597., na str. 67—69 istoga lista. 3 o. c. pg. 195—196. 4 N. Jorga: Notes et extraits pour servir à 1' histoire des croisades au XV-e siècle. Vol. I. II. III., Paris 1899.—1902.