VJESTNIK 5. (ZAGREB, 1903)
Strana - 151
Hrvati u Wernigerodi za tridesetgodišnjeg rata. \J U kneževskoj knjižnici grada Wernigerode nalazi se jedna knjiga, unikum, zanimljiva i za povijest Hrvata u tridesetgodišnjem ratu. Godine 1808. izilazio je u tom gradu časopis pod naslovom : „Wernigerodisch.es gemeinnütziges Wochenblatt", — u kojem se nalazi članak : „Schicksale Wernigerodes während des dreissigjährigen Krieges." U tom članku opisuju se dogodjaji za 30-godišnjega rata prema dnevniku tamošnjeg tadanjeg učitelja Tome Schmidta, koji je u isto vrijeme bio pod silu gradski činovnik (Sechsmann), a kasnije i vijećnik, te vodio 0 svim dogadjajima na magistratu zapisnik. Originalni protokol se je po svoj prilici izgubio, te je tiskani taj dnevnik tim važniji, što se je od tih novina sačuvao tek jedan primjerak, i to samo oni brojevi, koji sadržavaju spomenutu povijest grada Wernigerode. Taj članak priopćen je od tadanjeg arkivara D e 1 i u s a koji je umro kano kneževski vladin direktor u Wernigerodi g. 1840. Knjiga mi je ustupljena dobrotom sadanjeg ravnatelja kneževske knjižnice u Wernigerodi g. dra. E. Jacobsa te mu i na ovom mjestu za tu veliku uslugu najljepše zahvaljujem. Mali gradić Wernigerode (danas oko 10.000 st.) nalazi se na Harzu blizu Wolfenbüttela, a pripada grofoviji Stollberg-Wernigerode. Za tridesetgodišnjeg rata pretrpio je taj gradić, kano i mnogi drugi, neizmjerno mnogo od ratne kontribucije. Svaki čas prolazila je gradom koja nova četa,, koli prijatelja toli 1 neprijatelja, a gradjani morali su pod silu sve te čete uzdržavati i hraniti. Za nas je medjutim najinteresantnija ona perioda, kad su Hrvati prolazili tim gradom, te zadavali strah i trepet siromašnim nijemačkim gradj anima. Na obranu naših ljudi moramo ali odmah istaknuti, da se ni druge razne čete nisu u to ratno doba inače ponijele, pošto u ratno ono doba nisu posvuda bili uredjeni odnošaji, što se tiče stana i opskrbe vojske. Dne 31. srpnja g. 1627. dodjoše prve hrvatske čete (Krabaten-Kroaten) pred Wernigerode. Zapovijedao im je ritmajstor Brummer, koji je spadao pukovniku Beckeru. Pošto vojska nije imala dovoljnu opskrbu, baci se brzo na plijen u okolicu. Dne 1. kolovoza učiniše preko 100 Hrvata u susjedno selo Wasserleben ekskurziju rano u 6 säti, koje selo sasvim oplijeniše. Sve konje, krave i ovce oteše, a mnogo ljudi teško raniše. To je bila osveta Hrvata, koje su u istom selu prije sedam godina tamošnji stanovnici, složivši se sa susjednim selima, ne mogavši već dulje podnositi hrvatskog zuluma, bili upravo decimovali i mnoge zarobili. Dne 16. kolovoza došao je sam pukovnik Becker u pratnji jedne kumpanije Hrvata, koji su svi bili u Wernigerodi nastanjeni. Dočim je pukovnik drugi dan otišao dalje, ostali su u gradu još mnogi Hrvati, za koje je njihov kapetan Brummer tražio na ćedan od magistrata za opskrbu po 86 talira. Oni gradjani, kod kojih su Hrvati bili nastanjeni, morali
