VJESTNIK 4. (ZAGREB, 1902)
Strana - 22
Na drugo pitanje sadržan nam je odgovor u prvom, jer je hrvatska naselbina u Rimu zasnovala narodnu bratovštinu, najprije u Svetopetarskom Predgradju, pak ju premjestila na Ripettu k sv. Jeronimu; po tom je isti statistički razmjer i u bratovštini bio, kao što je u čitavoj naseobini. Izprave nam nekoliko puta spominju bratime hrvatske (Acta Hieron. IX., XVIII.); ali tada ne navadjaju sve ^bratime, nego samo one, koji su kao predstavnici bratovštine prisustvovali sastavljanju dotične izprave. Bit će slučaj, da u prvoj od spomenutih izprava 1454. g. bratovštinu predstavlja sliedećih šest bratima ; I.Juraj Ivanov Senjanin; 2. Petar Spljećanin; 3. Juraj Stjepanov, Bošnjak ; 4. Kliment Mihovilov, Koprivničanin te 5. Petar Jurčić i 6. Stjepan Galiotov ne naznačene otačbine. Od prve četvorice prvi odpada na primorsku Hrvatsku, drugi na mletačku Dalmaciju, treći na Bosnu, a četvrti na Slavoniju u užem smislu; po tom rek bi, da je u upravni odbor ili u zastupstvo biran po jedan iz svake politički različite hrvatske pokrajine, te bi mletačka Dalmacija bila zastupana tek sa V 6 ili sa 17 0 / 0 ; Bosna isto tako sa Va ili 17°/ 0 , dok na današnju Hrvatsku bi odpadalo 4 / 6 ili 68° 0 . U zakladatelje gostinjca sv. Jeronima ubrojit nam je one, koji su za prvih dvadestak godina podali narodnom zavodu darova, ili kojih je polovina ostavštine uslied neučinjene oporuke dopala gostinjac. A ti zakladatclji pobliže označene otačbine, po gornjem potanjem našem izloženju jesu: 1. Katarina Frkuljanka, varaždinske županije; 2. Ivan Senjanin iz Senja; 3. Martin Petrov iz Sv. Križa iz zagrebačke županije; 4. Ivan Martina Petrova iz zagrebačke županije; 5. Petar Senjanin iz Senja i 6. Jakov Alegretov iz Vranskog područja. Od ovih šest zakladatelja petorica su iz današnje uže Hrvatske, a jedan sam iz ondašnje mletačke Dalmacije. Po tom zakladatelji gostinjca sv. Jeronima stoje u ovom razmjerju: na današnju Hrvatsku odpadaju 8334 0 /°, a na dalmatinsko primorje 16*66%Gostinjac sv. Jeronima zasnovala je hrvatska bratovština, u kojoj je uža Hrvatska bila zastupana absolutnom većinom. Zakladatelji gostinjca bijahu za % iz današnje uže Hrvatske; sam naslov sv. Jeronima svjedoči, daje gostinjac bio čisto narodna hrvatska ustanova, Srbi, Crnogorci i Talijanci niti su bili u bratovštini, niti su išta doprinieli zasnovanju gostinjca. Drugi dio. Povjest bratovštine i gostinjca sv. Jeronima 1453—1901. godine. IV. Prvo djelovanje bratovštine. Zasnovanjem gostinjca sv. Jeronima stupa i hrvatska bratovština u novu fazu, jer je kao javno priznata zadruga dobila dolikujuća obilježja. Grb joj bijaše : crvena tunika sa krabuljom, a na njoj lik sv. Jeronima, te je tek kašnje k tomu dodan još nadpis: Societas S. Hieronymi Illyricorum Urbis. Time je svetojeronimska bratovština dobila podpuni pravni obstanak, kao i svaka druga priznata bratovština obstojeća u Rimu. Svakoj javno priznatoj bratovštini bijaše pročelnikom veleugledna osoba, obično kardinal, koga bi imenovala sv. stolica, da nadzire nutarnju upravu, izvršivanje pravilu i ulaganje prihoda. I sveto-
