VJESTNIK 4. (ZAGREB, 1902)
Strana - 163
163 7. siečnja 1755. imao se je po nalogu Guicciardi-ja utjeravati namet za monduru u križevačkoj pukovniji, ali se tomu uzprotiviše krajišnici. Josip Krčelić četnik (capitaneus majori locumtenens, major laitinantii), brat kanonika Krčelića, došao je iz Trnovitice u Križevac i javio križevačkom pukovniku Ignacu barunu Leillerspergu, da se krajišnici bune, te plaćanje nameta uzkraćuju; nu pukovnik mu strogo naloži, da se 20. siečnja namet makar i silom utjeravati mora, a opozicija krajišnika, da je samo častnička izmišljotina, kojim se neće taj ne popularni namet utjeravati. Krčelić se oprosti sa svojim znanci i prijatelji, kao da je slutio da smrti u susret ide, pak povrativ se u Trnoviticu, sazvao je krajišnike, da im priobći nalog generala i pukovnika, da se svakako 20. siečnja namet utjerati mora, pozivljuć se za istinitost svojih navoda na svjedoke, koji su ga k pukovniku pratili. Čuvši taj proglas podjoše krajišnici k Ljubojeviću, te s njime ugovoriše, da će se 20. siečnja sastati u Severinu, u residenciji biskupa Stojanovića, koj Čuva krajiške privilegije, a da sa sobom povedu onamo i svoje častnike \ Medjutim je nesjedinjeni biskup kostajnički, zrinopoljski i severinski, Josip Stojanović 8. siečnja (valjda po starom stilu, jer piše „nach unsrigen Kalender") pisao generalu Guicciardiju pismo, u kojem prosvjeduje u ime svećenstva proti nametu za monduru, pozivljuć se na privilegije Karla VI. od 10./4. 1715. koje vele: „et dicti Archiepiscopi (Vine. Popovich et Rascianorum Metropolitae) Jurisdictione semper salva, nec non in decimarum signanter ex propria sacerdotum et Religiosorum Oeconomia praetensarum, et Militarium Quarteriorum, Personalium quoque contributionum Immunitate conservent et manuteneant." Istodobno tuži se, proti nekom katoličkom patru Buliću, koji sa vojničkom asistencijom utjeruje od nesjedinjenih neke provente, kojih oni da nisu dužni podavati 2 . Na ovo pismo odgovorio je general Guicciardi biskupu 21. siečnja, — kada se je buna već razmahala po generalatu, jap- suspendira svoju odredbu glede utjeravanja nameta, do višje odluke, —• ali već je bilo to prekasno. Tuži se podjedno na nesjedinjeno svećenstvo, koje nije hotjelo krajišnike miriti, pak izjavlja svoje osvjedočenje, da do renitencije u obće nebi bilo došlo, da su svećenici svojim uplivom obsvjedočavali, da je odredba glede nameta za monduru u interesu samih krajišnika. Preporuča svećenstvu, da bar sada narod mire, da si time steku meritum kod kraljice 3 . Na urečeni dan 20. siečnja planu buna po cielom generalatu. Kapetan Ljubojević dade već prije proglasiti, da se svakomu, koj plati namet odmjeri 50 batina. U Rovištu sabralo se 20. siečnja 5000 krajišnika. 4 Ljubojević dao se je od krajišnika poput drugih častnika uhvatiti, te pod prietnjom smrti prisiliti, da im bude vodjom ustanka. 5 U selu Kapeli pobunila se je kumpanija, 1 Krčelić' Annuae str. 151. 2 Ratni Arkiv u Beču. Pismo biskupa Stojanovića generalu Guicciardiju od 8./1. 1755, i Privilegiorum Diploma proteetionale br. 598. prilog 9. k godini 1755. 3 Tajni dvorski Arkiv : Pismo Guicciardi-ja biskupu Stojanoviću i Archimandritu Popoviću od 21./1. 1755. 4 Tajni dvorski Arkiv: izviešće baruna Leihe rsperga od 23jl 1755. 5 Krčelić Annuae str. 152. 12
