VJESTNIK 4. (ZAGREB, 1902)
Strana - 159
159 da se ne zamjeri Rafajù, pak mirne savjesti opisuje sve neurednosti popisa, kojim je poslie sam prisustvovao, te ih i podpisao. III. Razmotriv do sada odnošaje kraljevstva, treba da upoznademo i prilike varaždinskoga generalata prije bune. Godine 1752. imenovan bje Benvenuto grof Petazzi, pukovnik Silisburgovc pukovnije karlovačkog generalata, generalom brigadirom varaždinskog generalata, pak se je koncem svibnja nastanio u Križevcu. Petazzi bio je odličan i sposoban vojnik, naobražen čovjek, upućen i u ugarsko državno pravo, pak mu je radi tih sposobnosti bio sklon ban i karlovački general Scherzer ; osim toga bio je takodjer gorljiv katolik. Pošto je u varaždinskom generalatu bilo mnogo neurednostih, stoga bje on imenovan. Čule su se tužbe u Beč a donosio ih onamo glavom kapetan Petar Ljubojević naročito proti četniku Mikašinoviću, poznatom već iz bune u banskoj krajini ; a križevački castnici tužili sc proti pukovniku Ignacu Leillerspergu obtužujući ga, da se radi njega ciela krajina buni. Bilo je i neurednosti, tučnjava i krvoprolića radi granica generalata i susjednih vlastelinstva, a sve to imao je urediti novi general, nu bio mu je težak položaj, jer prem sposoban čovjek, zamrzi ga skoro radi njegove odanosti katoličkoj vjeri nesjedinjeno svećenstvo i castnici, nazivljući ga tiranom, — dočim ga je narod volio radi njegove pravednosti, pristupnosti i mara za svaki boljak naroda, stoga ga je i otcem nazivao. Mikašinović i Ljubojević, oba nesjedinjene vjere, pravdali su se radi raznih prljavština, pak je jedan drugoga uništiti nastojao. „Causa eorum plena odio fuerat, alter alterum supplantatum cupiens. Diversasque sibi objiciebant miserorum oppressiones et iniquas extorsiones." Našav Petazzi dva pruća se častnika iste vjere, upotriebi tu okolnost, da rieši marčansko pitanje prema intencijam dvora i vlastitom obsvjedoČenju, jer je gorljiv katolik bio, te poznavajuć značaj Ljubojevićev, za koga je držao, da će sve izvesti što mu bude general naložio, samo da steće milost onoga, od koga zavisi odluka njegove pravde sa Mikašinovićem, zapovjedi Ljubojeviću, da nesjedinjenim oduzme Marču 2 . Unijatski biskupi stolovali su preko stotinu godina u samostanu Marci, sa samostanci sv. Bazilija. Godine 1737. navali sa hajduci i razbojnici nesjedinjeni biskup Simo Filipović na Marču, zapali samostan na sam god crkveni, poubija samostance, samo njeki se spasiše, i osvoji samostanski posjed. Budući je upravo tada bio rat s Turci, to se u to nasilje nije diralo, pak su nesjedinjeni ostali u posjedu Marče, a sjedinjeni biskup osta bez residencije a doskora i bez stada, jer mu vjernici prodjoše u nesjedinjenu crkvu 3 . Godine 1753. odluci Petazzi, valjda po nalogu kraljice, dogovoriv se prije sa ugarskim kancelarom Leopoldom grofom Nadasdy-om, nesjedinjenim oduzeti 1 Krčelić ga krivo piše Lalersperg. 8 Sve do sada pisano temelji se na Krčelićevih Annuah, izdanje jugosl. akademije Monumenta sv. XXXI. god. 1901. 3 Smičiklas Poviest II. str. 331.
