VJESTNIK 4. (ZAGREB, 1902)

Strana - 157

157 slana molba vrabaca za pomilovanje proti progonu. Krčelić hvali kao naj­uspjelijim paskvilom onaj, u kom se veli, aluđirajuć na to, kako se je sam Krist prispodabljao vrabcem , koji barem svoja gniezda imadu, dočim on ne ima kamo, da položi svoju trudnu glavu, da je Hrvatska kraljevstvo Krista, te je kao takovo i vlastničtvo vrabaca, pak kad progone vrabce, pro­gone time i Krista. Ovaj paskvil nije baš duhovit, pak kad ga Krčelić naj­uspjelijim nazivlje, vjerojatno je, da je on autoru toga paskvila blizu stojao. Drugi paskvil pripovjeda, da su castnici (valjda Kleefeld) nadmudrili vlasto­drzee, pak pošto se ovi nemogoše častnikom osvetiti, oboriše se svojom osvetom na glave vrabaca. Ovaj porez se je napokon izrodio, pak je eksaktor otjerao seljake sa smrdućimi vrabčjimi glavami, veleći, da nije župnik vrabaca, da ih zakapa, te pobirao u mjesto svake glave jedan novčić, — a to je još većina taj porez omrazilo, pak su ga seljaci takodjer kao povod buni navodili. Iza smrti Ljudevita grofa Erdödy-a 14. veljače posta banskim' namjest­nikom general Adam grof Battyan, a to je razžestilo Kleefelda, kostajničkog pukovnika, koj je javno govorio, da je Battyan nesposoban za vojničku i ci­vilnu službu, a prigodom instalacije banskog namjestnika nazvao je Kleefeld biskupa Tausija javno magarcem. Kleefeld prije najintimniji prijatelj podbanov, zavadio se je s njime, radi toga, što je sada podban prijateljevao sa eksak-, torom Bužanom, dočim mu je prije podban pripovjedao, da bi Bužan već davna/ morao obješen biti, da ga podban nije spasio, jer da je sa razbojnici šurovao, pak odtuda i potječe njegovo bogatstvo. — Ovo očitovanje dade Kleefeld Bužanu pismeno, — da zavadi vlastodrzee, ali Rauch je postojano niekao, da je on tako o Bužanu govorio, prem su Kleefeldove navode i drugi castnici potvrdjivali, koji su takove izjave od Raucha čuli. Uslied toga se zavade vlastodržei sa castnici banske krajine, pak videći Kleefeld, da vlastodrzee zavaditi ne može, jer je valjda u njihovom interesu bilo, da na te njegove spletke ne reagiraju, posla u Beč reprezentaciju, kod koje je sudjelovao i pod­pukovnik Franjo Kussevich, svrgnuti eksaktor. U toj su reprezentaciji doka­zivali, da ciela regulacija krajine ne valja, jer je provedena samo da se pri­vatnim interesom zadovolji i moć vlastodržaca učvrsti. Popis je sastavljen pri­strano, izpuštena su zemljišta, vinogradi i šume, te tako prikraćeno kraljevstvo a prevarena kraljica, — a i castnici, koji su tako slabo plaćeni, da ne mogu živjeti, stoga dok se ne izjednače plaće banskih častnika, sa onimi varaždinskog i karlovačkog generalata, ne bude banska krajina svojoj svrsi odgovarala. Uslied te representacije tražilo se g. 1753., da se popisni operat pošalje u Beč, pak kada je ustanovljeno, da su operati nepravedno sastavljeni, bje naloženo, da kongregacija stališa i redova imade novi nacrt konskripcije kruni na odo­brenje predložiti. Stališi sastaviše g. 1754. novu osnovu na temelju stalnih i nestalnih dohodaka, pak nakon odobrene osnove izabraše popisne povjerenike i to predsjednikom Ivana grofa Patačića, od sveštenstva Baltazara Krčelića, kraljica imenova Rossi Sabathinija, od plemstva Josipa . Rafaja varaždinskog podžupana, Gjuru Petkovića zamjenika zagrebačkog podžupana, a aktuarom bje naknadno imenovan Lacko Balog, koj je već u Magjarskoj sličan popis proveo. Povjerenici su imali 4 for. dnevnice i bezplatan podvoz. Iste godine 1754. objavio je ban Hrvatom, daće sljedeće godine kraljica doći u Hrvatsku, te putovati iz Rieke preko Karlovca i Jaske u Zagreb, stoga

Next

/
Oldalképek
Tartalom