VJESTNIK 4. (ZAGREB, 1902)
Strana - 151
Buna varaždinskoga generalata i pograničnih kmetova godine 1755. i. Druge polovine 17. i prve polovine 18. vieka bila je Hrvatska u neprekidnoj uzrujanosti radi regulacije vojne krajine. Carski generali nastojali su što veći dio Hrvatske pripajati krajini, te stvarati poseban teritorij ; dočim su se stališi i redovi tomu svom snagom opirali. Generali i ostali strani častnici osvajali su krajišnike, dokazujuć im, kako je častnije služiti kralju, nego li robovati plemićem, a dvor je podkriepljivao njihovo djelovanje, izdavajuć krajišnikom privilegije, zasladjujuć tim prividnom medom gorki krušac tobožnje krajiške slobode. Definitivno reguliranje krajine se je zavlačilo, dok su još trajali na sve strane turski ratovi, tekar poslie g. 1601., kad su Turci, ponajvečma snagom samih Hrvata, bačeni za uviek preko Une, nastala je očajna borba, da banskoj vlasti podpadnu krajevi očišćeni od Turaka, pak je u istinu za čas lička županija bila zastupana u saboru; nu doskora zavlada na bečkom dvoru mnicnje, da svi Hrvatski krajevi Turkom oteti, osvojeni tobože carskimi generali, postaju carske zemlje. Još jednom sinu nada Hrvatom, kad g. 1695. izprosiše od Leopolda diplomu, u kojoj se Hrvatom ne pobitno pravo na Liku i Krbavu priznaje, ali to obećanje osta pusto radovanje, — a mnienje posta doskora principom, gdje carski generali borave, tamo je carska zemlja. Nije ni čudo, da u toj ne jednakoj borbi Hrvati generalom i dvoru podlegoše, osobito iza pada obiteljih Zrinske i Frankopanske, Čija dobra dobi u upravu gradačka komora. Od toga doba nasta neprestano komadanje kraljevstva organizacijom i regulacijom krajine, tobože na obranu proti Turkom, a u istinu je krajina bila bezplatna mašina, koja je carstvu producirala za izvanjske ratove stalnu vojsku, dočim je u vrieme mira otvarala pašaluke za nagrade carskim miljenikom, pak je kao takova do najnovijeg doba bila krvavom košuljom našega naroda. Došao red i na bansku krajinu. Povodi bune godine 1755. počimlju već u regulaciji banske krajine, pak je stoga potrebno o tome obširnije govoriti, kako je banska krajina nastala. Godine 1748. svrši se nasljedni rat. Ban Karlo grof Battyan, carski maršal, bje nakon svršenoga rata imenovan uzgojiteljem nadvojvode Josipa, pak bi se uslied toga morao odreći banske časti, jer nije mogao po obstojcćih zakonih, uslied nove službe, u Hrvatskoj stanovati. Tadanji vlastodržei Hrvatske uputiše stališe, da će im ban na dvoru kao uzgojitelj prestolonasljednika, biti moćnim zagovornikom hrvatskih interesa, ako izmole od kraljice dozvolu, da Battyan i nadalje ostane banom. Kraljica
