VJESTNIK 4. (ZAGREB, 1902)
Strana - 121
Gradja za povjestnicu zagrebačkih biskupa od god. 1433. do 1466. Doba od god. 1433. do 1466. vrlo je tužno u povjestnici zagrebačke biskupije. Stranačke političke borbe u Ugarskoj i Hrvatskoj prouzrokovale su, da je po smrti biskupa Ivana Albena (f 1433.) biskupska stolica ostala po više godina nepopunjena, te su njom upravljali duhovni i svjetovni administratori, — ili opet da su se u isti mah pojavila po dva ili ća tri takmaca. Kraj takoga razdora zgodilo se, da- se je biskupija gotovo razasula, i da su njezine gradove razgrabili budi rodjaci pojedinih biskupa budi moćni velikaši slavonski. Taj je razsap i razdor trajao sve do godine 1466., kad je papa Pavao po prijedlogu kralja Matijaša Korvina imenovao zagrebačkim biskupom Osvalda Thuza de Szentlaszlo. Razdoru u biskupiji zagrebačkoj doprinosili su najviše celjski knezovi, koji su kao bani Slavonije nametali za biskupe svoje službenike iz Kranjske, Štajerske i Koruške. Celjskim knezovima protivna stranka izticala je opet svoje kandidate, pak tako su uz političke borbe bjesnile žestoke razmirice i u samoj crkvi. 0 razdoru u zagrebačkoj biskupiji u XV. stoljeću imade podataka u povjestnici te biskupije od B. A. Krčelića (p, 169—183), zatim u djelu Danila Farlata „Illyricum sacrum", tomus V. p. 468—489 ; napokon u zborniku Ivana Tkalčića: „Monumenta historica liberae reg. civitatis Zagrabiae", vol. II. (Uvod, pag. CVIII —CXIII). I magjarski povjestničar V. Fraknoi bavi se donekle tim razdorom u svojoj studiji: „Cardinal Carvajal's Legationen in Ungarn 1448. bis 1461." (Ungarische Revue, 1890, X. Jahrgang, p. 1, 124, 399). * * * — 1438. septembris 8. U jednoj povelji kralja Albrechta Austrijskoga nalazimo medju zabilježenim prelatima takodjer „Abel electo zagrabiensis . . . Demetrio Chupor, electo Tininiensis . . . Johanne de Dominis Segniensis ecclesiarum episcopis . . ." (Teleki, Hunyadiak kora Magyarorszâgon, X. p. 22). Krčelić (p. 171) i Farlati (V. p. 471) zovu Abela samo administratorom biskupije zagrebačke; no već Ritter-Vitezović vidio je medju spisima pavlinskoga samostana neku izpravu, u kojoj se pomenuti Abel zove biskupom. Prema tomu treba Abela uvrstiti u čislo pravih biskupa zagrebačkih.
