VJESTNIK 3. (ZAGREB, 1901.)

Strana - 229

,229 testanti obiju vjeroispovjesti u Hrvatskoj i Slavoniji sačinjavaju integrirani dio cjelokupne evang. crkve zemalja krune sv. Stjepana. U drugom paragrafu kaže se, da se općine glede škola i zaklada imadu ravnati po zaključcima dosadanjih i budućih sinoda, ali uz utjecaj zakona za Hrvatsku i Slavoniju. Treći paragraf kaže, da ban nadzire crkvu prema zemaljskim zakonima. Paragrafom četvrtim dozvoljava se evang. crkvi razmjeran prinos iz zemaljskog budgeta, a paragrafom petim povjerava se provedba tog zakona banu. Ideju samostalnoga hrvatskoga nastojništva zagovaraše već god. 1884. senior za Bačku i Srijem i evangelički župnik u Novom Selu (Neudorfu) Gabrijel Belohorsky u jednoj posebnoj brošuri, u kojoj zastupa mnijenje, da bi trebalo pojedine općine združiti u posebne seniorate, koji bi onda s vremenom svi zajedno mogli sačinjavati hrv. -slav. superintendenciju, koja bi mogla biti u savezu sa susjednim nadzorništvom.

1 Isto je tako zanimiva i latinska brošura pod naslovom „Illustratio critica comitatus Veröczensis" od godine 1832., koja govori specijalno u ime virovitičke županije, pjevajući hvalu protestantima u Hrvatskoj i Slavoniji. Protestanti su, kaže, pošteni i marljivi, pak i one zemlje bogatije, kulturnije i naprednije, gdje protestanti čine većinu. Vjera je, kaže, kršćanska, ne poganska, a razlikuje se od grčko-istočne i katoličke samo malo. Osobito bi Slavonija bila bolje napučena, kad bi se dopustilo protestantima, da se naseljuju, a na koncu se poziva brošura na mnoge protestantske učenjake i muževe, koji se ističu u svijetu radi svoje učenosti. Prema najnovijoj statistici imade u Hrvatskoj i Slavoniji oko 35.000 protestanata; od toga otpada na Slavoniju 25.000, a na Hrvatsku 10.000. U Slavoniji ima posve protestantskih slovačkih, njemačkih i madžarskih sela, kojih je većina u najnovije vrijeme i to ponajviše u srijemskoj županiji naseljena. Veći dio protestanata pripada augsburškoj, a manji dio helvetskoj konfesiji. * Zagrebačka općina izdaje već od god. 1884. tiskano godišnje izvješće. God. 1900.

2 bijaše 151 mjesto, u kojima se nalaze evangelijski žitelji augsburške i helvetske ispovjesti, koji pripadaju zagrebačkoj općini, 2844 duša, od kojih bijaše 1683 augsburŠke konfesije, a 1156 helvetske. U Zagrebu bijaše 470 duša (360 a. k., 110 h. k.). Filijale sù u Bjelovaru (725 duša), u Kutini (198), u Karlovcu (63), u Mlinskoj (386), u Velikoj Pisanici (314), i u Varaždinu (48). Mjesta, u kojima propovijeda zagrebački pastor, jesu ova : Komorske Moravice (23), Petrinja (28), Sisak (26) i Vrbovac (57 duša), priračunavajući posvuda još po nekoliko mjesta, koja sačinjavaju filijale. Diaspora opseže 311 duša u 75 rasijanih sela. Godine 1888. bude uredjena u Zagrebu posebna njemačka protestantska Škola i to u župnom stanu, koji je zajedno s omalenom crkvom u gotskom slogu sagradjen god. 1884. U školi ima 6 razreda sa 100 djece, a naukovni jezik je njemački. Uz njemački jezik uči se i hrvatski. Osim Zagreba poznata je i statistika općine grada Osijeka i njezinih filijalaka. Osječka njemačka evangelijska obćina bude utemeljena god. 1872.,

3 1 Belohorsky: op. cit. 24. 2 Jahresbericht der evang. Gemeinde in Agram f. d. Jahr 1901. p. 10. 3 J. Pindor : Essek in Slavonien p. 7.