VJESTNIK 2. (ZAGREB, 1900.)

Strana - 2

2 God. 1321. spominje se u Koprivnici samostan male braće. Ove naime godine umro je u Budimu hrvatski plemić (nobilis de ultra Drabam) Jakob, sin Petra, koji je oporučno ostavio maloj braći koprivničkoj (fratribus minoribus de Cuproncha) na spas duše svoje neki vinograd u Timirianu.

1 Kad je Mikac Prodavić zasjeo bansku stolicu u Hrvatskoj, mnogo je obitavao u Koprivnici. Već god. 1334. bila je u Koprivnici župna crkva sv. Nikole, koja je bez sumnje i mnogo starija. Izbor sudca koprivničkog obavljaše obćina od pamtivjeka na dan 1. svibnja svake godine. Cesto se ali dogadjaše, da su prigodom izbora sudca bili gradjani koprivnički veoma nesložni, kako se je to osobito dogodilo god. 1338. Da se doskoči ovakovoj neslozi i neprilikama, izdao je ban Mikac u Koprivnici 3. svibnja g. 1338. povelju, koja odredjuje sliedeće: Izbor sudca koprivničkog (villicus) ima se obavljati, kako je to od pamtivjeka običajno na dan 1. svibnja t. j. na blagdan s. Filipa i Jakoba apostola. Najprije imade obćina izabrati izmedju sebe dvanaest poštenih muževa, koji će prisegavši izabrati iz obćine sudca. Izabrani sudac ima biti vjeran kralju i banu, te će biti dužan štititi vjeru i pravicu u obćini. Ako li bi se pako koji gradjanin protivio izboru sudca, te ga ne bi priznavao, izgubit će sva dobra, te će biti kažnjen smrću. Dalje odredjuje, da nijedan Koprivničan ne smije od zagrebačkog biskupa uzeti u zakup ili kupiti desetinu koprivničku i ondješnje okolice. Tko se usudi protiv toga uraditi, gubi imetak i kazni se smrću.

2 Kako iz ove listine razabiremo, a i iz potonjih dobivamo o tom podataka, stajalo je uz sudca dvanaest prisežnika. God. 1353. opet je obćina koprivnička pošla u svom razvoju korak dalje, i to na temelju povelje, koju je u Zagrebu 10. ožujka izdao herceg slavonski Stjepan, brat kralja Ljudevita I. Kako se u samoj listini veli, izdana je za to, što su nastale velike neprilike uslied čestog mienjanja obćinskog magistrata. Ovom poveljom odredjuje herceg sliedeće : 1. Gradjani se koprivnički na uviek oslobadjaju od sudbenosti stranih sudaca i činovnika. 2. Svake godine mogu slobodno izabirati sudca i svećenika, koje će hercegu predstaviti. Po tom su dakle Koprivničani stekli pravo patronata nad svojom župom. 3. Sudac će sa svojim prisežnicima (ciues iurati)

3 suditi u svim parnicama nastalim u obćini, kako je to i u drugim slobodnim varošima. 1 Ibidem I. 638—640. 2 Prilog 1. 8 To su oni dvanaest poštenih muževa, koji se gore spominju.