VJESTNIK 2. (ZAGREB, 1900.)

Strana - 134

134 baš ne mora zaključiti, da su ta slova i u izvornicima bila, pošto je lahko moguće, da su ih načinili, da povise utisak starine. Za historiju salonitanu minor evo Stemma codicum: ANTIQUORUM : Appcndicula Traguriensis Appendicula Spalatensis Appendicula Vaticana b) STEMMA CODICIS VATICANI: Appendicula Traguriensis Codex Spalatensis Appendicula Spalatensis Codex Vaticanus. Historiju salonitanu otštampao je prvi Lučić u : Joanis Lucii de regno Dalmatiae et Croatiae libri sex. Amstelodami 1668. Onda bude opet štampana kod Schwandtnera.

1 Iz ovog izdanja bude načinjen i tiskan talijanski izvadak.

2 Lučić nije poznavao codex kaptolskoga arkiva spljetskoga; Račkijevo mnijenje glede toga ne stoji; ali ga je Farlati (Illyr. sacr. III 283) valjda poznavao. On hvali starost i lijepo „gotsko" pismo nekoga spljetskoga codexa, koji bi mogao biti istovjetan s ovim, o kome govorimo. Može medjutim biti i to, da je codex, o kome Farlati govori, današnji trogirski, koji je prešao baštinom s ostalim imetkom obitelji Garagnin u obitelj Fanfogna. Jedan od zadnjih potomaka ove obitelji bio je spljetski nadbiskup, te bi Farlati zbilja mogao bio u Spljetu vidjeti današnji gotskim pismenima pisani codex Trogirski. Novo jedno kritički obradjeno izdanje Račkijevo štampala je jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti: Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium. Scriptores III. Zagrabiae 1894.

3 Rački je ovo izdanje posvema priredio, ali je štampano tek poslije njegove smrti. Mjesto predgovora stavljena je na čelo knjige kratka bilješka, koju su našli medju papirima pokojnikovim. Appendiculu trogirskoga rukopisa umetnuo je Rački u XVII. poglavlje poslije riječi: Vladislavo fuerat pretermissa, a stavio joj je za natpis posljednje riječi spljetskoga colophona, jer da po Du Cange-u „memoriale" znači isto što „notitia". Ali memoriale znači u prvom redu gotovu povjest, u ovom slučaju: povjest crkve salonitanske.

4 1 Scriptores rer.. hung. Lip. 1747—1748. Vol. III. p. 532.-636. 2 Thomaso arcid. della chiesa di Spalato. 3 Rački je podlogom svome izdanju uzeo Spljetski codex, pa se time na stanovište postavio, da, ako to nije izvorni rukopis, a to da je izvorniku ponajbliži. Dodatke Barberinskog codexa donaša Rački u opaskama. Mjestimice se ipak udaljuje od spljetskoga prateksta i preuzimlje inačice iz drugih codexa, dočim spljetski pratekst stavlja u opaske. 4 Djelo zadarskoga spisatelja Pavla Pavlovića imade takodjer natpis „Memoriale Pauli de Paulo patritii Jadrensis". a) STEMMA CODICUM Codex Spalatensis Codex Traguriensis Codex Vaticanus