VJESTNIK 2. (ZAGREB, 1900.)
Strana - 7
7 Svoj unutarnji život uredjivala je obćina koprivnička sama, te je glede nekih odnošaja sama stvarala uredbe. Sačuvala nam se je jedna ovakova najstarija po obćini koprivničkoj stvorena uredba. A to je ona od 1. svibnja god. 1376. Ovom uredbom ustanovljuje se sliedeće : „ako bi koji od nas (gradjana) stranog čovjeka, koji bi ga nepravedno napao ili uznemirivao, u granicama grada ili gdje mu drago uhvatio, ili hoteći ga uhvatiti slučajno ubio, za takav čin i ubojstvo ne može (gradjanin) izgubiti gradjanstvo, već ma u kakovo zlo i nevolju pao takav ubojica radi takova ubojstva, imade to trpiti ciela obćina^. 1 Sličnu ovakovu uredbu nalazimo i u Zagrebu g. 1382. Glede toga čitamo u zapisnicima grada Zagreba sliedeće : „ . . . . si aliquis ex civitatensibus aliquem hominem extraneum, inimicum videlicet civitatis, extra mumm civitatis et eius territorio quomodocunque in sua defensione interfecerit, extunc talis interfector seu interemptor exul civitatis non sit neque civitatem perdere possit, nec in persona nec in rebus ledatur". 2 Da vidimo što su Koprivničani htjeli, kad su ovu u kaznenom pravu važnu uredbu stvorili. Poznato nam je iz navedenih gore odredaba privilegija kralja Ljudevita od god- 1356. pod 6., kako se imade ubojica kazniti, koji nehotice i slučajno ubije čovjeka. Ova dakle ustanova obćine koprivničke nije drugo van nadopunjenje ove kraljevske uredbe za konkretni slučaj ubojstva, uslied koje imade u takovom slučaju solidarno odgovarati ciela obćina, a ne sam ubojica. God. 1387. 7. kolovoza boravio je kralj Sigismund u Koprivnici, gdje je obćini zagrebačkoj izdao jednu povelju. 3 Za vrieme velikoga pokreta u Hrvatskoj, koji bijaše naperen proti kralju Sigismundu i kraljici Mariji, pretrpila je Koprivnica mnogo jada i nevolja. Doznavši kraljica za ove nevolje Koprivničana, koji joj bijahu vazda vjerni, izdala im je g. 1391. 21. travnja u Virovitici povelju, kojom ih na godinu dana oprašta od sviju daća, koje su bili dužni podavati kruni ili kraljevskim činovnicima. Učinila je to zato, da se laglje mogu oporaviti i pomoći, od pretrpljenih šteta i nevolja. Ujedno je naložila banu Detriku Bubeku, da Koprivničane štiti, i da ne pobire od njih nikakovih daća. 4 Za stečene sloboštine znali se Koprivničani dobro brinuti. Oni poslaše god. 1395. svoje sugradjane Nikolu, zvanog Granč, i Jurja kralju Sigismundu u Trnovu, na molbu kojih potvrdi kralj 5. ožujka povelju kralja Ljudevita od g. 1356. kako je prepisao zagrebački kaptol god. 1372. 2. veljače. 5 1 Prilog 10. a Tkalčić: Mon. Zagreb V. pag. 159. 8 Ibidem I. 309. 4 Prilog 11. 5 Prilog 12.
