VJESTNIK 1. (ZAGREB, 1899.)

Strana - 240

hajlo osnovao je u gjurskoj biskupiji cisterčansku opatiju u Pornu (Pornó === Bernau). 15. Banco ili Banc (1208—1209). Po Wertneru potječe Banco banus (Benedikt?, Benko Bot) „de genere Bór." God. 1199. do 1206. bio je župan abaujvarski, 1209. obnašao je uz bansku čast takodjer čast župana biharskoga, god. 1210. bio je samo župan biharski, 1211. kraljičin sudac, 1212—1213. palatin, comes Kewiensis et Posoniensis (1212); 1217—1218. po drugi put ban, 1221. vrhovni sudac i župan biogradski, 1222—1223. dvorski sudac kraljičin, župan abaujvarski, bodrožki i biogradski. God. 1213. i 1214. bijaše se pridružio protunjemačkoj stranci, koja je ubila kraljicu Gertrudu

1

. 16. Thomas (1209?). U povelji, kojom je kralj Andrija god. 1209. Slavogostu podielio Posedarje u današnjoj Dalmaciji, nalazimo medju svjedocima: „Thomas banus, Nicolaus filius, Borch palatinus"

2

. Da je u prvoj polovici 13. stoljeća zaista bio banom neki Toma, doznajemo iz povelje kralja Bele III. (IV.) od god. 1255., u kojoj se spominje „insula, que pratrum Thome bani appellatur" u okolišu župe Novaki blizu Vaške na Dravi

3

. U drugoj povelji od 1266. spominje se „Gregorii, filii quondam Thome bani" u okolici grada Garića

4

. 17. Bertoldus (1209—1211). U poveljama tih godina spominje se više puta: „Bertoldo colocensi archiepiscopo et bano, Bancone bichoriensi qui et curialis est comes reginae." Taj Bertold Meranski od porodice Andechs bio je rodjeni brat kraljice Gertrude, pak je bio nadbiskup koločki u Ugarskoj i ban u Hrvatskoj

5

. 18. Michael (1212). Po Wertneru bio je pomenuti Michael „de genere Kathyz", a brat bana Simona, koji je sudjelovao kod umorstva kraljice Gertrude

6

. 19. Martinus (1213). Spominje se u povelji kralja Andrije, kojom je taj kralj cisterčanskomu samostanu u Topuskom darovao „comitatum de Gora". Tu se čita: „Martino bano"

1

. Misli se, da je to onaj ban Martin, koji se napominje već god. 1202. 20. Jula (1213). Wertner piše o njemu ovako: „Martina nasliedi 1213. Jula (Julius) od Šikloša de genere Kán, župan u Željeznom. Taj Jula, član nekog genusa u baranjskoj županiji, spominje se u izpravama 1 Wertner, op. cit ; pag. 151 — 152; — Starine XXI. p. 247—250. 2 Starine XXI. p. 251. 8 Tkalčić, Mon. epis. Zagrab. I. p. 105. 4 Ibid. p. 130. 6 Wertner, p. 152; — Mikoczy, p. 91—94. e Wertner, p. 152; — Mikoczy, p. 94. 7 Starine XXL, p. 254. — Vidi još Tkalčića, Mon. epis. Zagrab. L, p. 35., gdje se u jednoj povelji od 1214. kaže : „Martinum banum, qui tune temporis in illis partibus banatus fungebatur dignitate." No po sadržaju povelje proteže se to na godinu 1202. — Martinus banus spominje se još u Wenzelu, VI. p. 359.