VJESTNIK 1. (ZAGREB, 1899.)

Strana - 79

79 Ijenoga otoka davaju kaptolu svake godine za tri marke tamjana, a koludrice da davaju desetinu prirasta i dvie strane kunovine. Tkalčić, Mon. episc. II. pag. 138. 1315. Augustin Kazoti, biskup zagrebački, polovinu biskupskog predijalnog posjeda, t. j. šest kmetskih selišta, ležećih u kotaru ivanićkom. koji je nekoč uživao Andrija, sin Matijin, jer je umro isti bez djece, „more prediali" poklanja Stjepanu i Petru, sinovom Galovim, i njihovim potomcima uz običajne uvjete. Arkiv nadbisk. Donationalia (fasc. 3., br. 61. 111.). 1316. 3. svibnja u Zagrebu. Augustin Kazoti, biskup zagrebački potvrdjuje stari običaj, da svakomu arcidjakonu, za u njegovom arcidjakonatu počinjeno ubojstvo, plati ubojica ili njegovi jamci jednu marku. Tkalčić, Mon. episc. II. 88. 1317. 2. kolovoza u Dubravi. Augustin Kazoti, biskup zagreb., svojim predijalistom Joakimu i Iliji, sinovom Petkovim, dozvoljuje, da diel predijalnoga posjeda, Glogovnica zvanoga, u dubravskom kotaru za 17 maraka i uz ostale predijalne obveze prodadu svomu rodjenomu bratu Ivanu. Liber priv. episc. zagrb. fol. 37. 1317. 26. studenoga. Kralj Karlo Roberto potvrdjuje na prošnju biskupa Augustina Kazotija novim privilegijem vlastničtvo u kupljenom (g. 1304. 25. listopada) posjedu Gariću. Liber priv. episc. zagrb. fol. 53. 1317. Ex registra collectae in Hungária factae per Rufinum de Cibinio. „In civitate et diocesi zagrabiensi dominus episcopus fecit quendam subcollectorem et ego consensi. Postea idem episcopus venit ad partes istas (Ugarsku) et nunc est ibi: ego tarnen non potui redire Zágrábiam, intellexi tarnen, quod aliqua bénéficia vaeaverunt ibi, et dictus subcollector exigit partem debitam domino nostro (Ioanni XX. PP.), prout aeeepi. Unde videretur mihi, quod mitteretur pro dicto episcopo et preeiperetur sibi, quod quitquid collectum est de fructibus supradictis in dicta diocesi, faceret ad Curiam deportari. Theiner, Mon. Hung. Doc. 688. 1318. veljače u Koloči. Ugarski biskupi, a medju njima i zagrebački Augustin, da si obrane crkvena prava, sklopili su medjusobno čvrsti savez „nam triplex funiculus difficile rumpitur et virtus unita agit fortius, quam divisa in partes". Knauz, Mon. Strigon. II. Doc. 851. 1318. 12. ožujka, 29. lipnja, 4. srpnja. Kralj Karlo Roberto potvrdjuje, na molbu biskupa Augustina Kazota, nekoliko privilegija, danih zagrebačkoj crkvi i biskupu od njegovih predšastnika. Liber priv. episc, zagrb. fol. 6—9.