VJESTNIK 1. (ZAGREB, 1899.)

Strana - 67

67 banus" ne spominje ni u jednom spomeniku onoga doba. K tomu je i sama bilježka vrlo slabo vjerodostojna. U jednoj povelji od 12. ožujka 1077., kojom tobože kralj Zvonimir daje plemićima otoka Brača slobodu trgovanja, čitamo takodjer „Dragote bano";

1 no i ta je povelja očit falsifikat iz potonjih vremena. Ni u jednom vjere dostojnom spomeniku Zvonimirova vladanja nema spomena nijednomu banu u Hrvatskoj, a bilo bi zato dosta zgode. U kraljevoj povelji od 9. oktobra 1076., koju je izdao namah iza krunisanja nadbiskupu spljetskomu, kaže se, da je kralj povelju izdao „in presencia horum servorum dei (biskupa, prelata), nec non comitum et baronum

u (župana i dvorskih častnika), ali banu nema spomena, premda se naročito iztiče, da je bila „fidelium maxima congregatio".

2 U izpravama privatnika iste godine 1076. čitamo pri datovanju „apostolante Gregorio VII. papa, apud Grecos Michail imperante, apud Sclauos Suinimiro régnante", ili „tempore Gregorii septimi pape, et Demetrii (Suinimiri) Dalmatie et Chroatie regis, et domini Petri eiusdem monasterii abbatis" ;

3 no banu ne ima nigdje traga. Ni u potonjim poveljama kraljevskim ni izpravama privatnim ne spominje se nikad ban, premda bi za to bilo više puta zgode. Godine 1078. dariva kralj nadbiskupu spljetskomu župu Cetinu „una cum Gregorio venerabili Chroatorum episcopo et tepçio Dominico, meorum comitum aliorumque nobilium communi fulcitus consilio'

1 ; a izmedju svjedoka napominje se najprije „Helene gloriosissime regine"

, a za njom biskupi, opati, dvorski častnici i župani.

4 U izpravi od g. 1078., kojom „Stephanus, olim illustris dux Chroatorm" dariva samostanu sv. Stjepana kod Spljeta neke svoje djedovske zemlje, kaže se, da je to učinjeno „in presencia Suinimiri regis, Lepe regine, Radouani filii regis .. .";

5 ali banu nema traga. U povelji kralja Zvonimira od 1083., kojom je spljetskomu nadbiskupu darovao zemlju Konuštinu u župi Smini, spominju se medju svjedoci „inprimis regine Lepe, Radouani regis filii", ali banu pri tom opet nema spomena. Upravo je značajno, što se za vladanja kralja Dimitrije Zvonimira ni u jednom vjerodostojnom dokumentu ne spominje ni jedan ban ne samo po imenu, nego ni u obće, kako je jedno i drugo bivalo za kralja Petra Krešimira. Šta je tomu uzrok, ne može se izvjestno ustanoviti, ali se dade svašta nagadjati. . 1 Rački, Doc. 111. 2 Rački, Doc. 106. 3 Rački, Doc. 108. i 109. Vidi još izprave od god. 1080. na str. 127. 138., i od god. 1086. na str. 144. 4 Ibid. p. 117. 5 Ibid. p. 119.