VJESTNIK 1. (ZAGREB, 1899.)

Strana - 208

u Iloku. VIII. Na koncu nabraja još od 14 samostana sriemskih znamenitije rukopise arkivalija njihovih knjižnica i arkiva. 2. Izvještaji Ivana Pieronija o hrvatskim krajiškim gradovima i mjestima g. 1639. Strana 12—32. Priredio Emilij Laszowski. U kranjskom zemaljskom muzeju Rudolfinu u Ljubljani nalazi se debela vezana folio knjiga pod oznakom „Relazioni di anno 1639.", koja sadržaje zbirku izvještaja, sastavljenih god. 1639. po kapetanu i carskom inžiniru Ivanu Pieroniju o stanju nekih hrvatskih, kranjskih, štajerskih i istarskih gradova i mjesta, koja su bila od velike važnosti za obranu zemlje proti turskim navalama. Od hrvatskih mjesta opisuju se: Žumberak (Sichelberg), Karlovac, Križanić toranj, Belaj, Markužić, Velemerić, sv. Martin na Martinjšćaku, Budaćki, Barilović, Skrad, Novaci, Leskovac, Vranić, Slunj, Zvečaj, Kuševac, Gerdenci, Novi, Janjac, Gajak, Ključ, Orlak, Tovunj, Na ponoru, Oštarije, Otok, Ogulin, Modruš, Kapela, Brinj, Brlog, Otočac, Prozor, Senj, Karlobag, Ledenica, tvrdjaviea Stretto (St. Marko), Bakar, Trsat, konačno Rieka. Ti izvještaji sadržaju liepu gradju toli za ratnu povjest, koli za topografiju dotičnih mjesta u XVI. i XVII. vieku. 3. Regestum litlerarum zadarskoga nadbiskupa Mafeja Vallaressa (1449.—1496. god.). Od prof. dr. Luke Jelića. Strana 33—94. U Barberinskoj knjižnici u Rimu čuva se papirnati u finoj koži uvezani rukopis pod naslovom : „Maphaei Valaressi archiepi Hyadrensis epistolae", XXIX, 153. Rukopis ima 710 stranica, te je pisan druge polovine 15. vieka, a sadrži, ne računajući pisma bez adrese i izprave (19 komada), Mafejevo dopisivanje sa t80 raznih ličnosti. To dopisivanje razjašnjuje odnošaje zadarskoga nadbiskupa za trideset godina (1450.—1479.) prema vrhovnim crkvenim vlastima u Rimu, sa mletačkom vladom u Mletcima i njezinim organima u Dalmaciji i Istri, zatim prema gotovo svim dalmatinskim biskupima i svećenstvu zadarske nadbiskupije, prema hrvatskim banovima i krčkim knezovima. Prema tomu taj je rukopis važan za proučavanje crkvenih odnošaja u Dalmaciji u drugoj polovini 15. vieka. G. Jelić dao je jedan dio tih pisama pretiskati u toj knjizi Starina, te obećaje, da će to nastaviti drugom zgodom. Spala'fkovitsch M. J. La Bosnie et 1' Herzégovine. Étude d'histoire diplomatique et de droit international. Paris 1899. 8° str. XLIII -j- 343. Knjigu je ovu nagradio juridički fakultet parižkog sveučilišta. Vidi se, da je pisac napisao knjigu tim povodom, što se je opet razmahnulo u novije vrieme pitanje o aneksiji Bosne i Hercegovine Austrougarskoj monarkiji. Pisac je — to se mora priznati — točno proučio najnoviju povjest Bosne i Hercegovine i cielo diplomatsko djelovanje evropskih vlasti prigodom osvojenja tih zemalja po Austro-Ugarskoj. Knjiga je naperena protiv Austro-Ugarske monarkije i njezine politike. Izmedju Hrvata i Srba pisac ne pravi razlike, t. j. Hrvata za njega nema, te o njima nema u obće ni govora. Kapela sv. Martina u Podsusedu. Napisao Ljudevit Ivančan, župnik stenjevački. Zagreb 1899. 8° str. 32. Namjera je piščeva upozoriti obćinstvo na starost i znamenitost te kapele te potaknuti što veći broj ljudi, da uznastoje ob obnovljenju te kapele. U tu svrhu je pisac i dosta liepim riečima ocrtao položaj te kapele i naveo ujedno historijske činjenice, koje je o njoj naći mogao. Tom prilikom iztražuje pisac najstarije viesti o toj kapeli i o sv. Martinu, čije ime nosi. Kapela se prvi put sigurno spominje g. 1209. u darovnici kralja Andrije. O sv. Martinu pako, koji je kao pustinjak živio u špilji kraj sadašnje kapele, sižu najstarije viesti u 10. viek. Fra Pavo Tomori i opustošenje Sriema u god. 1526. Sakupio 0. Roberto Kauk, franjevac. Pretiskano iz „Franjev. Glasnika". U Sarajevu 1897. 8° str. 93.