VJESTNIK 1. (ZAGREB, 1899.)

Strana - 194

Glavni pristaše Otonovi a prije Vaclavovi bijahu u Hrvatskoj Henrik i Ivan Güs­singovci, koji su tu imali ogromne posjede ne samo po Zagorju, već i oko Koprivnice, Race i Medjurečja. Pristaše Karlovi nisu štedili Güssingovce, a i ovi zadavali su Karlu mnogo neprilika, a zemlji mnogo jada. U tom trvenju evo nalazimo i nekoga Hcyzu Saracena, koji je g. 1305. u nedjelju posije Nikolja t. j. 11. prosinca opustošio sav predjel oko Rače i Medjurečja. Nastaje zanimljivo pitanje, tko je bio taj Heyza Saracenus i kojoj je stranci pripadao? Kad znademo, da su Güssingo vei imali svoje posjede i oko Rače i Medjurečja, lako uvidjamo, da je taj Heyza bio na strani Karla Ro­berta, i kao takav opustošio posjede Güssingovaca. Po imenu Heyza i po pridjevku Saracenus možemo naslućivati, da bijaše baš Saracen (Arap). Zna­demo nadalje, da su Saraceni još u to doba držali se u Italiji, te je sasvim moguće, da je Karlo Roberto u svojoj vojsci doveo iz Italije i toga Heyzu Sa­racena kao plaćenika. Možda je s ovim bilo i drugih Saracena, koji su pod Heyzom činili posebnu saracensku četu. Izprava, koja nam tu viest 'donosi, čuva se u kr. zem. arkivu medju sre­dovječnim izpravama (documenta medii aevi). Mi ju ovdje u cielosti donosimo: Nos capitulum Chasmensis ecclesie memorie commendantes significamus quibus expedit vniuersis presencium per tenorem. Quod (Johannes) filius Bank tam pro se, quam pro Laurencio fratre suo accedens dixit et protestatio est: Quod Heyze Saracenus veniens cum exercitu dominica proxima post festum beati Nicolai confessoris ipsos omnibus bonis spoliauit, cum provinciám Racha et Me­geryuche deuastasset, ibidemque iidem filii Bank omnes literas eorum super pos­sessiones obligatorias, videlicet ex parte Martini filii Woynch et Woyn Zelnyk vocatas ; item ex parte Kerestiani quandam particulam in medio terre ipsorum Mosona vocate; item in Palichna ex parte Pauli et Petri filiorum Jonossa, ma­jorem porcionem a parte inferiori; item Vrban filii Hork quandam particulam terre in silua; item ex parte Georgii filii Symonis apud ecclesiam beate Mar­garete virginis -vnam particulam terre et vineam; item ex parte Dominici filii Mychaelis quandam particulam terre inter Chrenesnevycha et terram Petri filii Berk, ad eosdem pignore deuolutas asserunt fuisse perditas et inalienatas, ad quas omnes prêter terram Dominici super non redempeione earundem dixit se litteras ad penam dupli habuissc. Datum in crastino festi conuersionis beati Pauli apostoli anno domini M°. CGC. sexto. Priobćio E. Laszowski. Tri sajamska privilegija XIV. vieka. Pravo sajma podjeljivano je vazda po vladaru. U nas nalazimo takova prava podjeljivana većim mjestima, naročito gradovima, jur u XIII. vieku. Kasnije u XIV. vieku počelo se je pravo sajma podieljivati i manjim mjestima, trgovištima i selima. To je uviek skoro uzsliedilo na molbu gospodara dotičnoga mjesta, kojemu je ovako podieljeno pravo sajma takodjer donosilo obilnu korist. Kako je to danas, tako bijaše i u srednjem vieku, da su sajmovi mnogo vriedili za unapredjivanje ekonomskih prilika narodnih. I u samim sajmovnim privilegijama često nalazimo klauzula, da se pravo sajma podieljuje naročito „pro utiUtate et comodo regni". Sajmovi su u prvom redu dizali blagostanje

Next

/
Oldalképek
Tartalom