VJESTNIK 1. (ZAGREB, 1899.)

Strana - 13

13 putem podžupanije sisačke jednu izpravu od godine 1344. u prepisu od godine 1517., koja je pohranjena u zemalj. arkivu. Arkivar Pogledić umirovljen je godine 1882. a na njegovo mjesto dodje Josip Miškatović. Medju tim se je i dalje mislilo o tom, kako da se arkiv konačno uredi. Visoka kr. zemaljska vlada imenova 17. ožujka 1885. posebno povjerenstvo, koje je imalo izviditi način, kako da se zemalj. arkiv svrsi shodno uredi. Ovo povjerenstvo, sastojeći od odsječnog savjetnika vladinoga Ignjata Siebera kao izaslanika vlade, predsjednika Ivana Kukuljevića-Sakcinskoga, Radoslava Lopašića, prof. Tadije Smičiklasa, arkivara Miškatovića i tadanjeg muzejalnog pristava dra. Ivana Bojničića-Kninskoga, sastade se 26. ožujka 1885. u zemalj. arkivu, te zaključi sliedeće : Prostorije arkiva imadu se povećati na 6 soba; izprave inih arkiva imadu se dopratiti u zemalj. arkiv, ili ako to ne bi bilo moguće, da se bar nabave ovjerovljeni prepisi ovih. Naročito naglasuju se prepisi iz kaptolskih arkiva, kao vjerodostojnih mjesta (loca credibilia). Nadalje predlaže ovo povjerenstvo, da se iz bečkih arkiva nabave spisi tičući se krajine ; ako se to ne može polučiti, da se onamo odprave vješti ljudi, koji će od ovakovih spisa sačiniti dobre prepiše ili izvadke. Napokon predlaže, da se arkivaru dodieli vrstno pomoćno osoblje. Zapisnik ovog povjerenstva podastrt je 18. travnja visokoj kr. zemaljskoj vladi, odjelu za unutarnje poslove. Ugarska vlada počam od god. 1855. više puta tražila je povratak arkivalija, dopremljenih iz budimpeštanskih arkiva. Ova stvar bude riešena god. 1885., kad je 15. srpnja prvih deset grupa (vidi str. 10.) rečenih arkivalija izvadjeno iz zemalj. arkiva i odaslano u kr. ugarski državni arkiv u Budimpeštu. U zemalj. arkivu ostadoše elenci svih ovih spisa, što mnogo koristi proučavanju odnosnih arkivalija, koja stoje vazda na dispoziciju zemalj. našem arkivu. Tako je u zadnje vrieme kr. ugarski državni arkiv ovom kr. zem. arkivu priposlao na porabu sva „Croatica" u svrhu publiciranja u posebnom novom izdanju „Acta croatica" jugoslavenske akademije. I druge je izprave priposlao kr. ug. državni arkiv u svrhu znanstvene porabe naših domaćih historika. Rezultat gorespomenutoga podneska povjerenstva za uredjenje i povećanje zemalj. arkiva bijaše taj, da je vis. kr. zemaljska vlada god. 1885. izaslala posebne izaslanike, da prouče u rečenu svrhu neke naše domaće arkive. Dr. Ivan pl. Bojničić-Kninski i profesor dr. Dane Gruber proučiše arkive po sriemskoj županiji, a Radoslav Lopašić i profesor Mile Magdić arkive ogulinske i primorske, o čem podnesoše vis. vladi svoja obširna izvješća. Iza smrti arkivara Miškatovića g. 1890. ostade mjesto arkivarsko izpražnjeno sve do mjeseca travnja 1892., kad na njegovo mjesto bude imenovan današnji kr. zemaljski arkivar dr. Ivan pl. Bojničić-Kninski.