VJESTNIK 1. (ZAGREB, 1899.)

Strana - 126

Po svojoj sjajnoj vanjštini rukopis odaje, da je bio u velike cienjen. Folijanat 57 X 41-8 cm. velik, sadržaje 110 listova, a pergamena odaje, da je palimpsest. Medju zvjezdarima i geografima starog vieka spominjemo u Pcluziju rodjena Grka Klaudija Ptolomeja kao prvaka, koji je znanstvenim svojim radom jače na sviet djelovao, nego li mnogi slavljeni vladar. Mnoga stoljeća bijahu iza njegova života iztekla, a čovječanstvo se klanjaše sveudilj njegovom znanju i gledaše savkoliki svemir u onoj istoj prilici, koju mu bijaše Ptolomej skrojio. Odkriće Amerike, pa i mišljenje o našoj zemlji, da je negibivo središte svemira, da samo najvažnije spomenem, bijaše do novoga vieka ovisno o nauci, koju bijaše taj silni duh zasnovao. U prvom redu zvjezdar, ipak se je Ptolomej bavio i geografijom,- te nam u posebnom djelu sačuva sliku tada poznatih zemalja (u 2. vicku iza Is.). Prema dojakošnjemu obćenitomu mišljenju geografsko ovo djelo bijaše samo opis, zemljopis dakle, uz veoma točnu oznaku položaja mnogih mjesta. Pa ako je i Ptolomej podao u tom djelu poduku, kako treba geografske karte izradjivati, to ipak nije svoju knjigu nadopunio kartografskom prcdočbom opisanih zemalja. G. Jelić pokušao je dokazati, da je ovo mnienje krivo, da je Ptolomej svojemu zemljopisu dodao i atlas, a da je taj atlas u napred spomenutom rukopisu pronadjen. Pristajemo li uz ovu tvrdnju, to bi se naše dojakošnje mnienje o Ptolomeju stubokom promienilo, a odatle se vidi, od kolike je važnosti ono, što nam g. Jelić u svojem spisu podaje. Prije no što predjemo na potanko razglabanje same karte i dokaza, kojih nam pisac navadja, iztaći nam treba obćenite okolnosti ovog odkrivenja. Prilike naime ovog odkrića jesu takove, da g. Jelić dokaze za svoju tvrdnju tek kombinacijama namaknuti može. Priznati mi je, da je zgrada dokaza izvedena velikim znanjem i oštroumljem, nu temelj, na kojem počiva, nije tako siguran, kako bi to prema važnosti predmeta željeli. G. je Jelić dokaze svoje temeljio poglavito na samoj karti : sadržaj njen, oblik pisma, predočba prirodnih oblika, a i sličnost sa starim kartama dovode do zaključka, da je Ptolomej izradio ili dao izraditi najprije svoje karte, a tek iza toga da je napisao prema karti svoj zemljopis, koji bi imao biti tumačem gotove već karte. Pomislimo li si danas čovjeka, koji bi se latio istog posla, da naime izda zemljopis i k njemu atlas, to ćemo si taj posao ovim redom pomišljati : najprije će se gradivo prikupiti po raznim izvorima, pa isto stopiti u opis; iza kako je taj posao obavljen, urediti će se karta, a po njoj će se razvrstati zemljopisno gradivo onako, da bude što shodnija slika k opisujućem djelu. Da je Ptolomej udario protivnim putem, tvrdi g. Jelić. Je li imao Ptolomej za to važnih razloga? Dvojim; pače mi se čini, uzmemo li na um one njegove riječi, kojima on izradbu atlasa spominje, da je onako postupao, kako bi i mi u takovom slučaju obično postupali. Ovoliko o pronalazku g. Jelića. Prije no što se latim pretresivanja same karte te dokaza, kojima g. Jelić podkriepljuje njenu starinu, osvrnut mi se je na osobu našeg zaslužnog pisca, koji je u nas tek u uzanom krugu poznat.