VJESTNIK 1. (ZAGREB, 1899.)
Strana - 10
10 namjest. vieća od 13. lipnja. Arkivaru Je dozvoljena plaća od 600 íor., a ujedno, bude riešen vodjenja računa blagajne zemaljske kuće. God. 1838. pohranio jè grof Karlo Sermage u zem. arkiv škrinju sa spisima, tičućim se njegovih obiteljskih dobara u Hrvatskoj (1582—1770.), koji se još i danas tamo nalaze. Kirinić nije mogao sam obavljati sve poslove u zem. arkivu. Trebalo mu je pomoćnoga osoblja. S toga podnese sabor g. 1839. kralju molbu, da se imenuje za zemalj. arkiv jedan pisar s godišnjom plaćom od 250 for. To bude dozvoljeno odpisom namjest. vieća od 19. svibnja 1840. Već u kolovozu iste godine natjecaše se desetorica za novoustrojeno mjesto „kanceliste" u zem. arkivu. Skoro na to, mjeseca listopada 1840. nasliedi Kirinića u službi arkivara Aurelij Kušević, koga opet god. 1848. zamieni po banu Jelačiću naimenovani zemalj. arkivar Ivan Kukuljević- Sakcinski. Već sliedeće god 1849. povjerena je Kukuljeviću zadaća, da preuzme za zem. arkiv spise, tičuče se naše domovine, iz budimpeštanskih arkiva, poimence iz komorskoga, namjestničkog i palatinskog arkiva. Ovu zadaću izvrši Kukuljević do g. 1853. Iz rečenih arkiva dopremljene su u glavnom sliedeće grupe: 1) Neoregestrata ada, 2) ada conventus Remete, 3) ada conv. Lepoglava, 4) acta conv. Garig, 5) ada monasterii Bakva, 6) ada mon. Salvatoris prope Segniam, 1) ada conv. Sveticensis, 8) acta monasi. Franciscan. S. Leonardi de Popovdol, 9) acta monast. Francise. Crisiensis, 10) ada Clarissarum Zagrabiensium, 11) acta coll. Societ. Jesu Zagrabiensis, 12) ada coll. S. J. Posegiensis, 13) ada coll. S. J. Varasdiensis, 14) ada coll. S. J. Fluminensis, 15) acta Buccarana, 16) ada diver sorum departamentorum (iz locumtenent. arkiva) itd. Prvih deset grupa preneseno je god. 1885. opet u Budimpeštu. Pod nadzorom Kukuljevića izradjeni su alfabetski registri za spise „Neoregestrata acta" i „Acta diversorum departamentorum". Ugarska vlada poče već god. 1855. reklamirati spise, prenesene iz budimpeštanskih arkiva u zemaljski arkiv u Zagrebu, jer su ovi predani s klauzulom „salvo jure sacrae regni Hungáriáé coronae", čime bijaše pridržano pravo Ugarske na rečene spise. Kukuljević mnogo je učinio za zem. arkiv, a nastojaše takodjer i oko toga, da se sistemiziraju stalna mjesta činovnika zemalj. arkiva i njihova beriva. 3. siečnja 1861. postade Kukuljević velikim županom županije zagrebačke, a uprava arkiva bude povjerena Adalbertu pl. Strigi kao „zamjeniku arkivara". God. 1865. izradjena je zakonska osnova o uredjenju zemalj. arkiva, koja stigne od dvorske kancelarije odpisom od 19. prosinca 1865. br. 17792./2598. 15. siečnja 1866. bude ova osnova predložena hrvatskom saboru, ali ne bijaše prihvaćena. Skoro za tim g. 1867. izda namjest. vieće u Zagrebu za zem. arkiv sliedeći propis :
