VJESNIK 11. (ZAGREB, 1945.)

Strana - 60

60 VIESTNIK HRVATSKOG DRŽAVNOG ARHIVA Osim toga, Kaptol je u svom arhivskom spremištu čuvao izprave kraljevine Hrvatske sve do sredine 19. st.

1 Nije istinita tvrdnja Ferde Šišića, da bi te izprave već g. 1763. bile prenesene s Kaptola u zgradu Hrvatskog sabora,

2 nego je možda istina samo to, da je sabor donio zaključak o prienosu, koji nije izvršen. Ivan Zrnčić je doduše bio prvi stalni arhivar kraljevine Hrvatske, ali glavno mu je zanimanje bilo služba notara kod Kaptola.

3 Kao kaptolski notar imao je pristup u arhivsko spremište, pa je uz notarsku službu lako mogao vršiti i službu zemaljskog arhivara. 2. O početku K. A.-a ništa ne znamo. Vjerojatno je, da je brzo nakon osnutka zagrebačke biskupije na koncu 11. st. počeo djelovati kako Kaptol tako i njegov arhiv. Od toga vremena do danas često je puta stradao. Za vrieme tatarske provale (1241.) prenesen je poradi sigurnosti na otok Rab, ali su se ondje izgubile neke starije izprave. Stotinu godina kasnije izgorjele su nesretnim slučajem neke kaptolske izprave u Stolnom Biogradu, kamo ih je odnio sobom zagrebački kanonik Dimitrije poradi razprave pred kraljevskim sudom. God. 1396. za borbe između zagrebačkoga Gradca i Kaptola provalili su gradački građani u kanoničke kuće te uništili u njima nađene izprave zajedno s pečatima.

4 Kad se g. 1805. francuzka vojska približavala Zagrebu, prevezen je K. A. u Požegu troškom od 258 for. 54 nov., a odavle u Peštu. Seljenje je izvršeno zimi, i to tako. da je trebalo više puta spise pretovarivati iz jednih u druga kola. Kad ie 1809. pogibao okupacije Zagreba minula, povraćen je K. A. u Zagreb.

5 Spremište se K. A-a stoljećima nalazilo u prostorijama iznad sakristije stolne crkve. Tu je bio pohranjen također arhiv kraljevine Hrvatske. G. 1819. zaključio je Kaptol, da se zemaljski arhiv ima odieliti drvenom ogradom i vratima od K. A-a. Iste su godine nabavljene za arhiv police troškom od 20 for. i stavljen je novi pod.

6 Iz izvještaja 18. i 19. st. zna se, da su spisi u spremištu stradavali od vlage. K. A-om je upravljao kustos, a zamjenjivao ga je prokustos. Svaki je od njih imao po jedan ključ. Kako je kaptolski notar ili bilježnik morao dulje vremena registrirati velik broj neregistriranih spisa, bio je drugi arhivski ključ i kod njega mjesto kod prokustosa.

7 K. A. je primao spise iz triju registratura ili uredskih arhiva. Jedna se registratura nalazila uz lektorovu pisarnu, druga uz pisarnu upravitelja kaptolskih dobara (comes curialis), a treća u kaptolskoj sudnici (domus iudiciaria). Lektorovom pisarnom je upravljao notar ili bilježnik, a pomagao mu je kancelist ili protokolist ili pisar. 1 K. A., Acta sessionum Capituli a. 1819. § 207. 2 Šišić dr. Ferdo, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara (Zagreb 1925.) 9—10. 3 Acta sess. Cap. a. 1807. § 419. 4 Radičević dr. Lovro, Za moderno uređenje kaptolskog arhiva (Katolički list 1908., 411—413). 5 K. A., Acta sess. Cap. a. 1805. § 545, a. 1806. § 83. 6 Ondje, a. 1819. § 206., § 207.; a. 1820. § 224. 7 Ondje, a. 1827., § 248; a. 1844. § 742.; a. 1847. § 635.