VJESNIK 11. (ZAGREB, 1945.)
Strana - 56
56 VIESTNIK HRVATSKOG DRŽAVNOG ARHIVA njama. Od drugih životinja zastupan je nešto brojnije vuk i neke ptice kao orlovi, golubovi te ždralovi, čaplje i pelikani. Sve ostale životinje brojčano su vrlo slabo zastupane. Od mitoložkih životinja u velikom je broju zastupan grif, a prilično i jednorog. Svih drugih takovih životinja ima na grbovima hrvatskih obitelji vrlo malo. Na »govorećim« grbovima (Redende Wappen) najbrojnije su zastupane u hrvatskoj heraldici ptice (grbovi obitelji: Golub, Grličić, Gusić, Kos, Orebić, Pavešić, Plepelić, Škrlec i Vrabec), a manje ostale životinje (grbovi obitelji: Konjski, Vuković i Zmajić). 49 Od biljka je jedino brojnije zastupan ljiljan, dok su sve ostale rastline u vrlo malom broju zastupane. Od likova osoba iztiče se osobito u novijoj i. novoj hrvatskoj heraldici ratnik u narodnoj nošnji (vrlo često na konju), a česti su i heraldički prikazi dvoboja hrvatskih vojnika s Turcima. Izključivo hrvatski heraldički lik jest serežan, koji se u svojoj slikovitoj nošnji javlja na grbovima u XIX. i početkom XX. stoljeća u samom grbu (grb baruna Tišljara 50 (si. 20.), te kao čuvar štita (nj. Schildhalter) na grbovima baruna Klobučara, Nikolića i Rastića. Uz ove narodne motive pojavljuju se na grbovima podieljenima hrvatskim častnicima od polovice prošlog stoljeća sve češće razni narodni motivi neki u bojama (crveno-srebreno-plavi štitovi), a neki u likovima. Najljepši primjerak te vrste jest grb podieljen g. 1899. generalu Lulicu 51 (si. 19.). U njemu se uz narodne boje nalaze u štitu uz ukršteni mač i handžar simboliziran Velebit i Jadransko more. Osim vojnika na hrvatskim grbovima nalazi se i oružje. Osobito je mnogobrojno zastupana ruka, koja drži sablju krivošiju (handžar), a u manje slučajeva buzdovan, ta najkarakterističnija oružja hrvatskih ratnika. Od ostalih likova vrlo su česti oni prirodnih pojava: sunca, mjeseca, zviezda, rieka te trobriega. Iz života vrlo se često pojavljuju na hrvatskim grbovima razne građevine, kao: tornjevi, mostovi, kuće i razno oruđe. Dok su svi naravni predmeti obilno zastupani u grbovima ovog razdoblja, geometrijske se razdiobe pojavljuju kao jedini likovi u štitu vrlo riedko. Kao vrlo riedki, a liepi primjerak te vrste u hrvatskoj heraldici drugoga razdoblja jest grb plemićke obitelji Ferića od Hudogbitka iz g. 1833. 52 (si. 18.). I gesla (nj. Wahlsprüche, Devisen.) vrlo su riedka u hrvatskoj heraldici. Na latinskom jeziku postoji mali broj gesla, koja se nalaze napisana izpod grbova na vrpcama, a na hrvatskom jeziku skoro ih i nema. Iznimku čine gesla baruna Rastića iz vremena absolutizma: »Za Boga, cara i dom« i grofa Jelačića: »Što Bog dade i sreća junačka«. 49 Bojničić: Adel str. 52. t. 38., str. 57, t. 42., str. 94, t. 67. Hrv. Drž. Arh. Plemstvo, str. 141, t. 192., str. 172, t. 125., str. 202, t. 146., str. 92, t. 65., str. 18, t. 205. i str. 237, t. 174. 50 Gothaisches Genealogisches Taschenbuch der Freiherrlichen Häuser. Teil B. 85 Jhg. (Gotha 1935.) str. 550—551. 51 Slika grba u Hrv. drž. Arhivu. Mapa Hrvatsko plemstvo. SI. »L«. 52 Bojničić: Adel, str. 46. t. 34. 63 Bojničić: Adel, str. 17. t. 113., str. 137. t. 99.
