VJESNIK 11. (ZAGREB, 1945.)
Strana - 130
130 VIESTNIK HRVATSKOG DRŽAVNOG ARHIVA se i danas vidi. Na mjestu R nalazi se crkva sv. Bernarda. Obranbeni zidovi kao u Pieronija. Između ponora O i Medvedice P imala su se, prema Stierovoj osnovi, sagraditi nova utvrđenja na potezu K —V —J — M —N, od kojih je u si. 8, nacrtan tlocrt i jedan profil. Jarak na tom mjestu imao se premjestiti, odnosno proširiti i u jarku sagraditi obranbeni zidovi, iza kojih bi se izgradili drveni nadkriti triemovi na dva kata za straže i vojnike, koji bi u slučaju navale branili grad. U zidu su se imale izgraditi puškarnice, koje su uglavnom okrenute prema cestama i mostu, da se što uspješnije može braniti pristup u grad. Kako se i izpred uzkog hodnika T imao izgraditi nov jarak i zid, može se i odatle zaključiti, da je taj hodnik, kad je Stier grad snimao, već postojao. Most je projektirao na mjestu lievo od kule C, išao bi preko novog jarka, bio bi napravljen od drva, a dio kod ulaza V imao bi se dizati i spuštati. Ušavši preko mosta, okrenulo bi se lievo, te bi se kroz nova vrata T ulazilo u hodnik, kojim bi se ušlo u dvorište grada. No da se s unutarnje strane može doći od ulaza V do vrata T, morao bi taj dio biti nasut, dok je prema profilu i iza novog zida jarak, koji je oko 8 m dubok. Prema visini dvorišta ta je dubina još veća, pa da se može ući u hodnik T i u dvorište, jamačno bi barem dio V —T morao biti nasut. Uostalom ta nova utvrđenja nisu bila nikad sagrađena. Kad se iz dvorišta prešlo preko mosta E,, odvajala su se iza grada dva puta, od kojih je jedan vodio prema selu Sv. Petar, a drugi put išao je lievo uzporedno s koritom Dobre prema današnjem sajmištu. Ti putovi postoje i danas. Stierov tlocrt u nekim je dielovima točniji, a u nekim netočniji od Pieronijeva tlocrta. Tlocrt kaštela, unutarnjeg dvorišta, te diela M —N točnije je prikazao Stier, negoli Pieroni, a ucrtan je položaj jame Badanj i stubište kaštela. Položaj crkve prema kaštelu i njezin oblik izpravniji je u Pieronija, negoli u Stiera. Pieroniev tlocrt (si. 3.) i moj tlocrt, koji sam izradio prema svjetlopisu Stierova tlocrta (si. 6.) prikazani su gotovo u istom mjerilu, a ipak je dvorište u Stiera dvaput kraće, negoli u Pieronijevu tlocrtu, koji je u tom pogledu, ako se izporedi s novijim tlocrtom (si. 16.), točniji. 4. Tlocrt grada Ogulina iz god. 1701. Treći tlocrt grada Ogulina izrađen je g. 1701. od nepoznatog crtača u mjerilu oko 1 : 420. Original se nalazi uvezan u III. sv. Acta conf. u Državnom arhivu u Zagrebu. Taj je tlocrt (si. 7.) dosta točno izrađen, pa je i međusobni položaj zgrada izpravniji, negoli kod Pieronija i Stiera. Ovaj je tlocrt važan zbog toga, što su u kaštelu nacrtani i razdjeleni zidovi s položajem vrata i prozora i što sadrži tumač. Položaj i oblik crkve (F) prilično je točan, a spojni zid između crkve i kaštela (I) prikazan je u obliku luka, kakav je i bio i kakav je danas. I u ovoj slici nema više drvenog mosta kraj crkve, već je mjesto njega sagrađen zidani hodnik s ulaznom kulom u početku i zalaznom kulom (G) na kraju hodnika, koja je i prije postojala kao ulazna kula. Između ponora H i kule G nacrtani su tlocrti dviju zgrada. Na zapadnoj strani nalaze se one tri poluokrugle kule, od kojih su dvie sa strane
