VJESNIK 8. (ZAGREB, 1939.)
Strana - 178
178 raju kmetovi činiti po redu (secundum seriem), kako se sami medjusobno dogovore. Ove dužnosti osobnih službi i podavanja, kako smo ih opisali do sada, bile su vezane uz posjed i uživanje 1 cijelog kmetskog selišta. Medjutim su pojedini kmetovi povrh svoga selišta uzimali na obradjivanje još i druga samostanska zemljišta, ponajviše napuštena kmetska selišta ili dijelove takovih selišta. U tome slučaju sklapao je samostan s dotičnikom poseban ugovor za pojedinu gospodarsku godinu o uvjetima, pod kojima je bilo preuzeto na obradjivanje takovo zemljište. Napuštena oranica davala se na obradjivanje iz dijela tako, da se prema starom običaju (secundum consvetudinem antiquam) daje sedmi dio priroda u ime zakupnine. Ovu sedminu bio je dužan kmet vlastitim podvozom dopremiti u samostan. U koliko dotični kmet nije htio platiti ovu sedminu priroda, mogao je mjesto toga besplatno izorati toliko jutara samostanskog zemljišta, koliko je uzeo ili namjeravao uzeti u zakup od napuštenih samostanskih oranica. Napuštena livada davala se kositi iz polovine. Ako je livada dala samo dva voza sijena, to je kmet mogao onu drugu polovicu priroda na sijenu otkupiti sa 12 denara. Kako vidimo kod uzimanja u zakup samostanskih zemljišta, samostanski podanik ne nastupa kao takav, već si slobodnom pogodbom osigurava obradjivanje i uživanje dotičnog zemljišta. Time, što je uzeo u zakup dalnje samostanske zemlje povrh svog kmetskog selišta, nisu se za to povećala njegova podavanja iz podaničkog odnosa. Ovom prilikom opominje urbar priora samostana (t. j. zapravo savjet budućim priorima), da se čuva dati ma i jednom podaniku ovako vo napušteno samostansko zemljište bez posebne protučinidbe za tu godinu, jer bi lako mogle nastati smutnje i raspre medju kmetovima zbog takovog postupka. Na drugom mjestu vidi se, da je tu po srijedi bojazan zbog velike zavisti medju samim kmetovima. Tu spominjemo i to, da kmet samostana u Strezi nije mogao zemljište, koje je uživao kao samostanski podanik, založiti, prodati ili inako otudjiti pod prijetnjom kazne zbog nevjere (sub poena infidelitatis). Osim besplatnih težaka (»gospodčina«), koje su podanici bili dužni dati, trebao je samostan još i daljnje težake, koje je plaćao. Urbar spominje nadnice, koje su dobivali ovakovi težaci. Tako ljeti dobiva težak nadnicu od 4 solida (oko 2 denara), a zimi 3 solida, jedno i drugo bez hrane; ako pako samostan daje težacima i hranu, onda se nadnica snizuje za 1 denar. Za oranje plaća se ljeti 6 denara. Posebna služba kmetova bila je dužnost, da jedan dan u mjesecu rade na utvrdama samostana (fortalitio) . Ta se služba zvala »podim-
