VJESNIK 8. (ZAGREB, 1939.)

Strana - 123

123 sudjelovao i plemić Stjepan Kapetanović (Kapitanfi), i tom zgodom zadobio rane. Izdajica Krpić pošao je i do vlastele Velike Stjepana Velićkoga, kojega je raznim obećanjima i na vjeru doveo do Mehmedbega, koji ga ali pridrži. Dok je tako Velićki izbivao iz svoga grada dotle se je Krpić požurio s Turcima, pošao pod grad koji Turci, brzo osvojiše, i opet im je Krpić izručio grad. Što se je dogodilo sa Stjepanom Veličkim ne znamo, za cijelo je i on bio žrtva Krpićeva. I pod D j a k o v o dovede Krpić Turke. U gradu je bio kaštelan plemić Marčinko. Najprije dodje Krpić pod grad i dozivao kaštelana. Govoreći mu, da je on Blaž Krpić i da prede grad turskomu caru, i Mehmedbegu, jer znade da neće moći odoljeti turskoj sili. Obećao mu ie velike darove od Turaka, i razne službe »timar«, kakove je i on sam dobio od njih. Nije ali zabilježeno dali se grad branio ili predao, ali i taj je pao u turske ruke Krpićevim nastojanjem. Tako je palo izdajom i lukavftinom Krpićevom i K u t j e v o. On je i Živka Jajčanina, kaštelana grada Poljanskoga skrenuo od vjernosti i doveo k Mehmedbegu i već slijedeći dan su Turci podsjeli Poljanski i naskoro ga zauzeli. I tu je osobno sudjelovao Krpić. Taj nesretnik pače je krivo optužio Jajčanina kod paše, i za cijelo bi bio Jajčanin pogubljen, da mu nije uspjelo spasiti se bijegom. To sve je na svoje oči gledao plemić Gjuro Jandrević iz Vočina (Athyna), i plemić Marko topnik iz Pleternice. Osim ovih izdajstva počinio je Krpić i druge razne nedostojnosti i zločine. On je sina svoje rodjene sestre za jednoga konja prodao Mehmedbegu, dok je svoga brata Grgura Krpica poslao k sultanu, da mu isposluje njegove posjede u Požegi. Njega je sa ženom ostavio u Turskoj. Poslije se opet Krpić javlja god. 1537. kad je pomagao Turke koji su Ivana Kacijanera potukli, kojom je zgodom zaglavilo mnogo hrvatskih i austrijskih plemića. Na zahtjev Mihalja Vojnovića stavljen je Krpić pod optužbu. Saslušavani su i svjedoci, koji su iznjeli sve gore navedena nevjernička djela Krpićeva. Tomu preslušavanju prisustvovao je 26. septembra 1553. kraljevski povjerenik Franjo Herendić od Mrežnice i izaslanik zagrebačkoga kaptola prebendar Benedikt od Bijenika. Preslušani svjedoci, plemići Petar od Hrvenićkoga polja, Matija Sremac, Ivan Lukorević od Kobaša. Gjuro Vuglešić od Ostrovice, Balo od Kontovca, Franjo Bockaj od Rasinje, Stjepan Kapetanović od Desnice, Toma Zupić od Jamnice,