VJESNIK 6. (ZAGREB, 1931.)
Strana - 176
176 raždinskom arhidjakonu Ivanu, da stanuje u kući, koju si je velikim troškom sagradio na Kaptolu, jer da je gradeći tamo kuću povrijedio pravo njekoga prebendara. Iz pisma 'se ne može točno opredijeliti, čime je povrijedjeno pravo prebendara, nu po svoj je prilici na prostoru, gdje je kanonik Ivan sagradio kuću valjda pripadalo kojoj prebendarskoj altariji, a altaristička kuća je po svoj prilici tako trošna bila, da je već i porušena pak je zemljište pusto bilo, te možda i sam kaptol dopustio novogradnju kanoničke kurije, a kada je kuća sagradjena bila, tada je kaptol »in favorem unius prebendarii« priječio svojemu kolegi Ivanu, možda iz obzira osobne nesklonosti, da u toj kući stanuje. Spominjem njeka najmarkantnija mjesta toga biskupovoga pisma, da se bolje upoznadu onodobne prilike Kaptola. Pismo glasi na početku kako slijedi: »Venerabiles domini fratres nostri charissimi. Non possums de vobis vehementer non mirari, quod quum sciatis plerosque ex canonicis istius ecclesie nostre nedum dominus seu fundis quoque ubi usibus suis habitaculum edificare possent, penitus carere, non desistatis Utes novas adversum venerabilem dominum Johannem archidiaconum varasdinensem, fratrem et concanonicum vestrum, occasione domus sue gravi admodum sumptu et labore extructe, ob favorem unius prebendarii, locum habitacioni sue non vulgarem habentis ordiri et inchoare, cupientes forte illum quoque sedibus incertis, ut ceteros vagari.« U dugom nastavku pisma nalaže biskup strogim nječima kaptolu da ne krate ostarjelom kolegi u miru uživati plod svojih velikih troškova gradnje. (A. C. ant. fasc. nr. 23. publicirao Tkalčić, Mon. Civ. Zagreb III. 82.). Ovo pismo biskupa Luke nas poučuje, da početkom XVI. stoljeća još znatan broj kanonika nije imao na Kaptolu svoje domove. Skoro zatim nastao je iza mohačke bitke gradjanski rat radi borbe za prijestolje izmedju Ferdinanda i Zapolje. Biskup Šimun sa njekim kanonicima pristajao je uz Zapolju, a kanonici pristaše Ferdinanda, morali su se skloniti u gornji grad k svojim sumišljenicima. Medjutim su biskupski službenici okupirali kanonika Ferdinandovaca predije, onima koji su kurije imali iste popaiili, a biskup je tobožnje buntovnike skinuo sa kanonikata. Ti su izbjeglice, da uzmognu živjeti posudili od njekoga trgovca Pastora 150 forinti, koje novce su vratili pošto su nastala mirnija vremena. Naravski da je Ferdinandova vojska popalila domove kanonika pristaša Zapoljevih, koji su se za nuždu sklonili u dvorište biskupske rezidencije, gdje su načiniti dali privremene barake dok je trajao gradjanski rat. Tom je prilikom spaljen i franjevački samostan na
