VJESNIK 6. (ZAGREB, 1931.)

Strana - 163

Stanovi zagrebačkih Kanonika. Dr. L. Ivančan. Kralj Ladislav utemeljio je zagrebačku biskupiju nekoliko godina iza smrti pape sv. Grgura VII. koj je umro g. 1085. U cijeloj drugoj polovini XI. stoljeća nastojalo se je kler katedralnih crkvi udruživati u zajednički život, pak se stoga može punim pravom predmjevati, ma da nikakovih inih dokaza ne bi bilo, da je Ladislav utemeljujući zagrebačku biskupiju g. 1093. držao se tadanjih crkvenih običaja i propisa, što je tim vjerojatnije, jer nas povijest uči, da su prvi ugarski kraljevi bili veoma odani sv. Stolici, te uvažavali njene ustanove u svojem kraljevstvu, uvidiv već u vrijeme dolazka Magjara u Europu, da su se samo onih naroda države mogle uzdržati, koje su se prislonile kršćanskoj kulturi. Prošlost ih je poučila, da su propali Huni, Vandali, Avari, Goti itd., jer su se držali svojih poganskih vjera i običaja. Katolička je crkva, na koliko se to još danas može po rijedkim onodobnim izvorima ustanoviti, već u najstarije doba, nastojala kler svojih katedralnih crkvi okupiti u zajednički život. Prvi je bio biskup Eusebij u Vercelliiju, oko 371. koji je to učinio; tako barem izvješćuje sv. Ambrozij. (Ep. 81. sermo 69.) Taj je primjer naslijedio sv. Augustin, hiponski biskup, koji je zajedno sa svojim klerom u biskupskom dvoru zajednički život sprovodio, prem ta zajednica nije bila pravi samostanski život, jer je on sam u svojim djelima razlikovao samostance od svoga katedralnog klera. Po primjeru sv. Augustina su i ostali biskupi u Africi svoje katedralno svećenstvo oko sebe u zajednički život okupljali. U istočnim biskupijama nije se taj običaj mogao uvesti već radi toga, što je tamo svećenstvo oženjeno bilo. Velike prednosti zajedničkog života katedralnog klera, naročito za crkvenu disciplinu, bile su povodom, da se je taj način života i u Europi u pojedinim mjestima uvadjao, te već g. 633. odredjuje toledanska sinoda, da svećenici i djakoni samo u slučaju boljesti mogu u posebnim sobama stanovati, a ne u biskupskom konklavu. Uslijed te odredbe se razabire, da je kler redovito u zajednici živio. Sv. Grgur tulonski (Hist. 10. 21.) piše, da je biskup Baudinus u Toursu uveo mensam canonicorum, a isto takav zajednički stol bio je uveden za kanonike u Bourdes-u. Za