VJESNIK 5. (ZAGREB, 1931.)

Strana - 225

225 vijećnicu odštetu od 5000 forinti, a kada grad nije pristao na takovu cijenu zadovoljio se je napokon sa 4000 for. (Kapt. zapis, broj 473. i 564.). Oko g. 1914. je grad podijelio njekom društvu gradjevnu dozvolu, da na istom mjestu, gdje je njekoč vijećnica stojala njeku rugobu od ribarske tržnice sagradi, pak se nije nitko našao koj bi proti toj gradnji prosvjedovao, te ista još danas tamo, na ruglo kaptola i katedralne crkve obstoji, prem je gradsko poglavarstvo velikim troškom sagradilo tržnicu, da kaptol odtereti. Župni dvor župe sv. Marije. Župni dvor sv. Marije, koj se je nalazio na Dolcu, po prilici na onome mjestu, gdje je sada središte novosagradjene tržnice smatrao se je njekoč kao kanonička kurija, te je u tom župnom stanu stanovao, obično mladji po imenovanju kanonik, koj bje po nadbiskupsku imenovan župnikom katedralne župe sv. Marije. Crkva sv. Marije na Dolcu, bila je u staro doba spojena sa samostanom Cistercita, koji su od XIII. do konca XV. stoljeća u Zagrebu boravili. Koncem XV. stoljeća od straha pred turskim provalama napustili su zagr. samostan, a tada je zagr. kaptol i biskup (Tkalčić, M. C. Z. Tom III. pag. 90.), zamolio sv. stolicu da dozvoli srušiti crkvu sv. Emerika, koja je bila župna crkva zagr. katedrale, jer je nakanio potonju zidovima utvrditi, a crkva sv. Emerika, koja je bila pred ulazom katedralne crkve smetala je utvrdu katedrale, osim toga je bila tako smještena, da bi za slučaj neprijateljske navale mogla poslužiti kao zakloniste protivniku. Sv. je stolica dala dozvolu, obzirom na tada sve češće nastojanje Turaka, da provale u Zagreb, za rušenje crkve sv. Emerika i prenos katedralne župe u cistercitsku napuštenu crkvu sv. Marije na Dolcu, ali buduć je biskup Luka prije umro, nego li je dozvola sv. Stolice u Zagreb stigla, to je zagr. prepozit Albert i čažmanski prepozit Andrija, g. 1511. II. IX. taj prenos obavio. (1. c. pag. 110.). Sv. je Stolica uz naročiti uvjet, dozvolila prenos župe sv. Emerika u crkvu bi. dj. Marije, da pristane na taj prenos tadanji župnik sv. Emerika. Ima njeki podatak u kaptolskom arkivu, da je g. 1501. župnik sv. Emerika »in area capitulari zagrabiensi«, bio Toma. Dali je taj bio još i onda župnikom kada je odredjeno, da se crkva sv. Emerika sruši, ne može se za sada još ustanoviti. Uz ovaj uvjet, još je sv. Stolica odredila drugi uvjet, da najme župnikom crkve bi. dj. Marije ne može biti zagrebački niti čažmanski kanonik, već drugi svećenik, koj ima nositi naslov prepozita crkve bi. dj. Marije »in area capitulari«, a to stoga, da se sv. Stolica 15