VJESNIK 5. (ZAGREB, 1931.)

Strana - 217

217 Nad tim nadpisom je grb, zgora prelatski šešir, u štitu lav okrenut lijevo, stoji na stražnjim nogama, drži šapama mač. U toj je kuriji kao poslednji lektor stanovao Ignacij Kristijanović, od g. 1863. do svoje smrti g. 1884. Čudni slučaj htjede, da je on bio i poslednji kajkavski književnik. Kapt. zaključkom pod br. 159. 1884. zaključeno je da se u buduće novo imenovane kolumne ne trebaju seliti u kolumnatske kurije, pak je pod brojem 544. (g. 1884. kurija broj 27. dana u zakup za 800 forinti, njekomu Franji Virandu, kojemu je medjutim već g. 1887. pod br. 17. odkazan stan, jer je Kaptol zaključio, da se u kuriju smjeste kaptolske pisarne, vijećnica »itd., a u prostorije današnjega šumarskoga ureda arkivi, dočim je u parter smještena kaptolska družina, kojoj je razdijeljena i bašća, a u štalu smješteni su konji, u suše kola i preša. Pivnica je od g. 1907. dana u zakup vinskom trgovcu Milanu Arku, dok ju nije Kaptol počeo trebovati za svoju svrhu. G. 1919. za vrijeme stanbene krize naselila su se razna katolička udruženja u viječničku dvoranu i njeno predsoblje, te je nakon iselenja tih udruženja cijeli prvi kat g. 1929. popravljen, a vijećnica sa predvorjem parketirana, te nabavljene nove peći. Od g. 1929. ne ima u vijećnici nikakovih privatnih stanara. G. 1913. preseljen je privatni kaptolski arkiv, kao i svi spisi spadajući na »locus credibilis« u prostorije kr. zem. Arkiva u sveučilištnoj knjižnici privremeno za 50 godina, dočim je u prostorijama zgrade kuće broj 27 ostao samo kapt. Arkiv od g. 1800. do najnovijega vremena i to u sobi do dvorane vijećnice, te u drugoj sobi do predsoblja šumarskoga ureda. Preseljenje arkivalija iz katedrale u kuriju br. 4., te iz ove u vijećnicu nadzirao je tadanji kaptolski arkivar prebendar Starec, danas zagr. kanonik, a prenos arkivalija kaptolskih, te onih koji spadaju na »locus credibilis« nadzirao je Ivančan. Ugovor sa kr. zem. vladom, glede privremenoga smještenja za trajanje od 50 godina pohranjen je kod pobožnih zaklada. Kurija broj 28. Godine 1587. stanovao je u kuriji, koja je u ono doba stajala na gradilištu današnje kurije broj 28. zagr. kanonik i gornje godine katedralni arhidjakon Stjepan Budovci, jer njega spominje zagr. biskup Petar Herešinci, u konstituciji, kojom odredjuje gdje moraju u buduća-vremena rezidirati zagrebački prepozit i lektor, kao južnoga medjaša lektorske tadanje kurije, koja se je onda nalazila na broju 27. (Kovachevich MS. II. a. 70. Historia Praesulum Zagrabiensium, list 227.).