VJESNIK 5. (ZAGREB, 1931.)

Strana - 186

186 prije restauracije crkve u drugoj polovini XIX. stoljeća, nije tamo ulaza bilo, već je sav taj prostor iz vana zazidan bio, a u taj za­tvoreni prostor moglo se je samo ići iz veće sakristije na ulazna vrata, koja su bila sa istočne strane. Taj se je prostor u starije doba zvao »sacristia interior«, a išlo se je u taj prostor, koj je bio oko 50 centimetara dublji od ostale tako zvane vanjske sakristije trima stepenicama. U tom prostoru su u staro doba u škrinjama bile po­hranjene kaptolske crkvene dragocjenosti, tako zvana katedralna riznica. Za te je prostorije, kustos Gjuro Križanić, kanonik dao načiniti ormare, u koje su se crkvene dragocjenosti spremile. Kada je g. 1879. riznica premještena u današnju riznicu u prostor prvoga kata, nad starom riznicom, bili su ti ormari za gornji prostor nješto previsoki, pak je naročito napis darovatelja i godina namještenja sa ormara skinuta, te na ormar položena. Ove je ormare dao načiniti kustos Križanić oko g. 1870. u Lepojglavi, a načinio ih jekažnjemk Talijan rodom, imenom Peruzzi. Stojali su 3500 forinti. (Kapt. zap. br. 1870.). Kada se u starim kaptolskim spisima čita: »Venerabile Capitulum, frequenti numero ad sonum campanae in sacristia in­teriori congregatum, etc.« imade se uvi jeke razumjevati ovaj pro­stor, gdje je bila njekoč riznica, i gdje su se u starije doba kaptol­ske sjednice obdržavale. Kada je g. 1884. umro Ignjat Kristianović poslednji lektor, koji je u kuriji lektorije stanovao, te je Gugler imenovan lektorom, stvorio je Kaptol zaključak, da se u buduće neće više kolumne seliti u tako zvane kolumoratske kurije, tada je lektorska kurija dana u najam njekom Franji Virandu za 800 for. (Kapt. zap. br. 544. 1884), a g. 1887. zaključio je Kaptol, da se kaptolske kancelarije, arkivi i sva kaptolska družina te sama vijećnica preseli u kuriju br. 27. iz kurije br. 4. Kurija br. 4. je tada dana u zakup zagr. kotarskom predstoj­niku Šparhakelu, a g. 1910. dobio je za nju podjelnicu Josip Volo­vić, koj se nije u nju uselio, te je zadržao privremeno svoj prijašnji stan, a od stanara ubirao stanarinu, pak kada je umro g. 1911. Nikola Horvat/ dobio je Volović podjelnicu za kuriju br. 5. a ku­riju br. 4. dobio je Milan Strahinšćak, imenovan kanonikom g. 1911. Taj je stanovao na br. 4. do g. 1914. kada se je nakon smrti Gu­stava Barona preselio u kuriju br. 13. Od g. 1915. dalje stanuje u kuriji br. 4. profesor Milobar. G. 1929. hot jela je gradska obćina grada Zagreba odkupiti od Kaptola kuriju br. 4. radi otvorenja nove ulice, da se bude to­bože ljepše vidjela fasada katedrale već sa Tkalčićeve ulice a s vre-

Next

/
Oldalképek
Tartalom