VJESNIK 4. (ZAGREB, 1929.)

Strana - _4

Kad je ovo djelce g. 1889. izašlo bila mu je tek dvadeset i jedna godina, a godine 1929. navršuje četrdeseta obljetnica njegovog književnog rada. Od časa pako, kad je ušao u zem. arkiv baca se nekim neobičnim žarom na pisanje povijesnih monografija, studija, rasprava, brošura i krupnih knjiga. Taj je njegov golemi rad razasut po brojnim časopisima i novinama, znanstvenim djelima i trebalo je dosta posla, dok se je sav taj materijal pribrao u ovu moju monografiju. Njegova činovnička karijera bila je ova: 19. IX. 1893. imenovan je besplatnim perovodnim vježbenikom uz paušalnu dnevnicu. Prisegu je položio 2. listopada iste godine. U prosincu načinio je treći državni ispit. 13. ožujka 1894. imenovan je kotarskim pristavom II. r. Prve godine svog namješten ja u arkivu bio je jedini radnik u arkivu, te je vodio, pod nadzorom tadanjeg odsječnog savjetnika Ignjata Siebera, sve agende do travnja g. 1892. Pristav arkiva, stari, poznati Ilirac Ognjeslav pl. Štriga, bio je to samo po imenu i nije uopće niti dolazio u svoj ured. Dalo se je to mjesto Štrigi, da ima za život stalni dohodak pod stare dane. God. 1892. dobi Emilij Laszowski novoga šefa. Bio je to dr. Ivan pl. B o j n i č i ć, koji je prije bio pristavom kr. zemaljskog arkeološkog muzeja. Kad je g. 1897. umro pristav kr. zem. arkiva Štriga dode na njegovo mjesto Emil Laszowski. Dekretom od 20. ožujka 1897. imenovan je pristavom kr. zem. arkiva, dekretom od 6. V. 1904. imenovan je perovođom kr. zem. vlade u IX. činovnom razredu. Dekretom od 4. studenoga 1908. vladinim perovođom višega razreda, a 7. siječnja promaknut je u viši plaćevni razred VIII. činovnog razreda. 23. augusta 1910. imenovan je vladinim tajnikom u VII. činov. razredu. Početkom g. 1825. počeo je pobolijevati ravnatelj kr. državnog arkiva u Zagrebu Ivan pl. Bojničić Kninski, koji je umro 11. juna 1925. Od onog dana upravljao je kr. državnim arkivom u Zagrebu Emilij Laszowski, koji je 1. novembra 1925. imenovan ravnateljem državnog arkiva u Zagrebu. Laszowski je svoje ime usko privezao uz povijest toga arkiva. Mnogo je doprinesao za njegovo unapređenje i proširenje. Njegov se rad vidi na svakom mjestu u arkivu, jer je on čitav taj veliki arkiv prošao, uredujući ga ponovno i sustavno prema starim serijama. Njegovim su nastojanjem pridošli u ovaj arkiv razni veći i manji arkivi, obiteljski i oblasni. Tako arkivi bivših županija Severin, Zagreb, Križevci, Srijem, Požega, pak krajiški arkiv u Ogulinu, Gospiću, Otočcu, Brinju, pak gradski arkivi Zagreb, Ko-