VJESNIK 4. (ZAGREB, 1929.)
Strana - 127
127 Izmedju g. 1695.—1700. povećao se samostanski posjed time, što mu je priklopljen posjed G i z n i k s istočne strane samostana. Ovaj posjed bio je nekoć vlasništvo gospoštije samoborskoga grada. Tijekom vremena bio je u raznim rukama dok negdje polovinom 17. stoljeća dodje u vlast Ivana Ručica (f 16. II. 1660.), podžupana županije zagrebačke te velikog dobročinitelja raznih crkvi, napose pavlinske u Remetama i isusovačke sv. Katarine u Zagrebu. Iza njegove smrti podigne njegova udova Helena, rodjena grofica Patačić, na gizničkom posjedu lijepu drvenu kuriju, gospodarske zgrade i uredi krasno gospodarstvo. Pošto nije imala djece to je još pred smrt svoju oko 1695.—1700. ostavila i zapisala taj posjed samoborskim Franjevcima. Godine 1688. prigodom reformacije redodržave bosanskohrvatske-kranjske bilo je naloženo, da samostani prodadu svoje suvišne posjede. Skoro iza toga prodao je samostan svoje trsje zvano Vrbanšćak i oranicu sa 2 kmeta kod sv. Helene a zemljište oko samostana pretvori u vrt. Ipak je još g. 1697. imao toliko nekretnina, da je sindik redodržave u sporazumu sa provincijalom, i definitorima odlučio prodati sve posjede samostana, koji su na raznim mjestima rastreseni. Učinjeno je to s razloga buduć je uprava ovih posjeda zadavala mnogo brige i što se to nije slagalo sa' pravilima reda ni sa odredbama sabora tridentinskoga (Quaest. 25.). Dne 17. XI. 1697. proda sindik Franji pl. Saiću i Ivanu pl. Kaljiću sve samostanske posjede, osim travnika: Hud i-z dene c, za 1060 renskih forinti. Prodano je slijedeće: trsje Giznik za 150 for., trsje Šumeščec za 30 for., trsje PopovČak za 50 for., oranica Hrastina za 10 for., oranica Georginščica za 10 for., oranica Podložnica za 45 for., zatim kmetovi u Farkaševcu i Hrastini, jedna druga oranica u Hrastini »blizu križa« i trsje Svedrovčak sve za 500 for. te napokon gornicu i vinsku desetinu za 50 for. Nekoliko kmetova si je samostan zadržao za obradjivanje preostalog mu zemljišta i za dovoz drva. Osim toga ostao je jošte samostanu do vrta po Ručićki darovan posjed Giznik. Kad je g. 1712. gvardijan o. Uzolin počeo graditi novi, današnji, samostan trebao je mnogo novaca pak zato 11. studena iste godine proda po Ručićki darovani posjed sa kurijom i gospodarskim zgradama kraljevskom tridesetničaru u Klanjcu Ivanu pl. Tomašiću st. i ženi mu Juditi pl. Kralić za 440 renskih forinti. U znak, da je taj posjed bio nekoć crkveni morali su se kupci obvezati, da će svake godine za Božji grob u samostanskoj crkvi davati jedan funt (libru) ulja, kako su to davali prijašnji gospodari Ručici. Četiri kmetska selišta, koja si je samostan zadržao a koja je od svog početka dobio od samoborske općine, prodao je g. 1734.
