VJESNIK 4. (ZAGREB, 1929.)
Strana - 117
m nakul. Övaj tabernakul je djelo nepoznatog majstora a stajao je 72 for. 25 novč. Sav ostali drveni nastavak vrlo je jednostavan izra j djen po domaćim samostanskim stolarima od dasaka. U sredini nastavka, nad tabernakulom, je nebnica sa slikom BI. Dj. Marije, koja na desnoj ruci drži dijete Isusa a u lijevoj žezlo. Slika je ova prije bila na starom oltaru a potječe vjerojatno iz doba, kad se u Samoboru širilo Luterovo krivovjerje. Predaja, koju je zabilježio samostanski kronist, pripovijeda nam o postanku ove slike slijedeće. Bio je u Samoboru za vrijeme širenja luteranstva neki čovjek, pristaša tog krivovjerja, koji je osobito mrzio BI. Dj. Mariju. Da je izvrgne ruglu naumi naslikati njezinu karikaturu. Usprkos njegovog bezbožnog nauma naslika ovu prekrasnu sliku i ujedno rasvijetljen od Oca svjetlosti ostavi lutoranstvo i vrati se natrag katoličkoj vjeri te postane veliki štovatelj BI. Dj. Marije. Sa strane žrtvenika postavljene su na drvenim postamentima statue sv. Franje As. i sv. Antuna Pad. uz nebnicu, u kojoj je slika Majke Božje, su statue dvaju angjela, koji se klanjaju BI. Dj. Mariji. Ispod ovih je na svakoj strani oltara po jedna manja statua kerubina koji se klanjaju Isusu u presv. oltarskom Sakramentu. Cijela kompozicija ovog žrtvenika, kako je jednostavna ipak je dobro uspjela i ugodno se doimlje oka. Godine 1838. ovaj je žrtvenik prebojadisan i tom zgodom obnovljena takodjer slika Marijina na njemu. Žrtvenik još danas stoji u crkvi, te je brigom gvardijana o. J. Tkalčeca g. 1929. obnovljen vrlo lijepo po Alojzu Zorattiju, kiparu i pozlataru iz Maribora. Godine 1758. načinili su pred njim željezne gatrice, koje su služile za pričesni stol. Ove su gatrice prigodom restauracije crkve iza velikog potresa g. 1880. za gvardijana Feliksa Podbregara 1886. izmijenjene sa novima — današnjim. Tom prilikom su pred žrtvenikom načinjene nove stube te cijeli prostor izmedju gatrica cementom lijepo potaracan. Kako goder je novi veliki žrtvenik bio ukusan i dosta lijep ipak nije odgovarao visini i širini svetišta te se u njem sasma gubio. Osobito se isticala iza njega ogromna i prazna absida. Da se ova praznina ispuni dao je godine 1752. vlasnik grada i imanja samoborskoga grof Antun-Josip Auersperg cijelu absidu iza glavnoga žrtvenika na »fresko« način oslikati po nepoznatom slikaru. Za slikanje je platio 100 for. Ova freska prava je umjetnina i najljepši ures crkve, koja zgodno nadomješta nastavak glavnoga žrtvenika u baroknom slogu. Za pozadinu slike upotrijebio je slikar bogatu arhitekturnu slikariju. Pred ovom slikarijom prikazan je ogromni oltarni nastavak. U sredini je niša u kojoj je naslikan otvoren i prazan grob Marijin i oko njega apostoli. Nad ovim se
