VJESNIK 4. (ZAGREB, 1929.)

Strana - 107

107 Smrću Turijevom ipak ne propadne njegov naum. Turij ostavi iza sebe udovicu Helenu i kćer Anu. Helena se kasnije preudala za Gašpara Herbsta de Loos a kći joj se Ana udade za Ivana III. Ungnada Weissenwolfa, baruna od Soneka u Koruškoj a sina carskog komornika Ivana II. Ungnada. Godine 1525. preda He­lena grad i imanje samoborsko svojoj kćeri za miraz i tako dodje Ungnad u posjed Samobora. Nemamo doduše pismenog svjedočan­stva ali je svakako kod te predaje Helena istaknula nakanu svog prvog supruga te tražila od zeta, da je izvrši na što je on i pristao. U to ime obrate se sva trojica posebnim pismom na rimsku stolicu u kom razlože želju pokojnog Juraja Turija te zamole dozvolu, da smiju u Samoboru unutar gradskih zidina za nekoliko redovnika podići samostan sa crkvom, malenim tornjem, grobljem, spavaoni­com, blagovaonicom, vrtom te ostalim potrebnim zgradama, buduć radi žestokih turskih navala, koje bivaju svaki dan ne mogu re­dovnici izvan zidina sigurno prebivati. Suviše zamole, da redovnici smiju rabiti i kapelu BI. Dj. Marije izvan zidina za služenje sv. Mise i ostale sv. čine te za svoje uzdržavanje primati milostinju, koju vjernici ondje davaju. Papa Klement VII. svojim pismom od 4. VII. 1525. dozvoli moliteljima i redovnicima, da unutar zidina Samobora smiju, na mjestu koje će im odrediti molitelji ili žitelji Samobora, podići sa­mostan sa crkvom sv. Ane ili kojeg drugog sveca, nizak toranj, groblje, spavaonicu, blagovaonicu, vrt i ostale potrebne zgrade, ako to nije kome drugom na štetu. Ujedno im dozvoli rabiti kapelu izvan mjesnih zidina, kako je to u molbi navedeno. Napo­kon, kad bude samostan gotov, podijeljuje redovnicima, koji će u njemu prebivati, pravo služiti se svim i pojedinim povlasticama, milostima, koristima i sloboštinama, duhovnim i vremenitima, koje uživaju i drugi sada postojeći franjevački samostani. 2 Time su d e iure potvrdjeni Franjevci u Samoboru. Franjevci doista dodju u Samobor skoro iza toga i nastane se dozvolom Ungnadovom na župnom dvoru pošto je župa bila upravo bez župnika. Sa župnim dvorom preuzmu Franjevci u svoje ruke i upravu župe. Sve je to trajalo samo kratko vrijeme. Što je Ungnad do sada učinio za Fra­njevce učinio je samo zato, da se priliže svojoj punici i ženi pa tako dodje u posjed Samobora. Kad je to postigao, kako je gore rečeno, izadje s pravom farbom van. Ungnad je polazio visoke škole u Wittenbergu i kao djak mnogo je općio sa Martinom Lu­terom, za rana je pristao uz njegovo krivovjerje te je baš on naj­više učinio, da se ono počelo i kod nas širiti. Radi širenja prote ­2 Prijepis ovoga pisma u trgovištnom arkivu u Samoboru.

Next

/
Oldalképek
Tartalom