VJESNIK 3. (ZAGREB, 1928.)
Strana - 2
se s Hazarima i zametnuvši rat na Pečenege, nadjačaju ih i izagnaju iz njihove zemlje, pa je drže do danas. A Pečenezi pobjegavši, stadoše obilaziti, tražeći zemlju, gdje bi se učadorili. I zauzmu zemlju, koju i danas drže, i našavši Turke, gdje u njoj obitavaju, pobijede ih ratom pa ih izbace i izagnaju te se učadore u njoj, pa gospoduju tom zemljom, kako rekosmo, 55 godina 8 ). O Valja znati, da se cijela Pečeneska dijeli na osam temata, a ima i toliko velikih arhonata. Ta pako temata jesu : ime je prvomu Irtim 9 ), drugomu Cur, trećemu Gyla, četvrtomu Kulpej, petomu Haroboj, šestomu Talmat, sedmomu Hopon, a osmomu Čopon. U vrijeme pako, kada su Pečenezi bili izagnani iz svoje zemlje, imali su ove arhonte : u temetu Irtimu : bio je Maić, u Ćuru Kuel, u Gyli Kur kut, u Kulpeji Hipaos, u Haroboju Kajdum, u Talmatu Kos, u Hoponu Gjazi, u Čoponu Bat. Poslije smrti pako ovih primiše vladu njihovi bratići. Kod njih je zakon i pravilo staro, da nije dopušten prelaz časti na djecu ili braću arhonta, već im se vladavina ograničuje na njihov život. Poslije smrti pako njihove stavljaju se u vlast bratići njihovi ili djeca bratića, tako da ne dolazi dostojanstvo posvema u jedan dio roda, već da ga naslijede i dobe i kolateralci. Od tudje pako loze niko ne postaje i ne biva arhon. Ovih ali 8 temata dijeli se dalje na 40 dijelova, i imadu manje arhonte. Ç) Valja znati, da četiri plemena 10 ) Pečenega, iliti tema Kvarčičur, tema Sirukalpej, tema Borotalmat i tema Bula čospon leže preko rijeke Dnjepra prema istočnijim i sjevernijim 11 ) krajevima licem prema Uziji, Hazariji, Alaniji Hersonu i ostalim pokrajinam. A ostala četiri plemena leže s ove strane rijeke Dnjepra prema zapadnijim i sjevernijim krajevima, to jest tema Gjazihopon, primakao se Bulgariji, tema dolnjega Gile, primakao se Turkiji 12 ), tema Haroboj, primakao se Rusiji, a tema Jabdiertim tributarnim pokrajinama zemlje Rusije, Ljutinima 13 ) naime, i Drevljanima, i Lučanima i ostalim Slo8 j Gore više je rečeno 50 godina. Marzczali, 1. c. p. 98 vidi u tom veliko protuslovje. Nu to veliko protuslovje je tek tako nastalo, da je Marczali izostavio u ovom prijevodu riječi: Kako rekosmo fàç iip^mt), što dokazuje pogrešku u tekstu {Bury, Treatise, p. 135. op. I.). — Isto je providio i Manojlović : p. 57, 58. 8 ) 0 tim imenima, koja su većinom jošte neistumačena sr. Manojlović: p. 59; Dieterich: 148. — O pečeneskim plemenima govori i Kedren II. 581. Patr. gr. 122, p. 314, veleći, da je to mnogobrojan skitski narod, koji se dijeli na 13 plemena, a svako pleme ima ime àirà TOÖ a&xYjç (fevsâç) npopvou xai àp^-roû. lu ) Srav. Manojlović, p. 53. i si. savezno za p. 59. u ) Spomena je vrijedno, što primjećuje Manojlović p. 54. op. 1-, da ßopstoc nije isto Što àpxx^oç ili àpoxTixôç, pa drži, da bi jSopeîoç mogao biti neki sjeveroistok. Ovo je mnijenje mnogo prihvatljivo. I kod nas seljaci sjeveroistočnjak nazivlju burom, u primorju borin, dočim jugom nazivlju jugozapadnjak. Vl ) Seil. Magjarom. 13 ) Glede 06Xuvot sr. Manojlović, p. 55; HruSevskyj: Gesch. d. Ukrainischen Volkes 1. p. 203 si., p. 589.
