VJESNIK 3. (ZAGREB, 1928.)

Strana - 43

I 43 da su oni potpuno podloženi i primaju arhonta od stratega, pa slušaju i podvrgavaju se nalogom strategovim, te plaćaju od najstarijega vremena danak od 400 nomismata. Ο Valja znati, da je kapadocijska

26

*) strategija bila nekada turma

265

) anatoličke strategije. Ο Valja znati, da je kefalenijska

256

) strategija, to jest otoci (τά νησία), bila nekoć turma stratetije Logubardije, a za Leona (VI.) postade strategijom. Ο Valja znati, da je Kalabrija

261

) bila nekada dukatom (Soo

κάτον) strategije Sicilije. Ο Valja znati, da je strategija harsijska

268

) bila nekada turma strategije Armenijaka.

259

) Ο Valja znati, da su za hristoljubivoga despota Leona, pre

mještena iz bukelarijskoga temata u kapadočki ove bande 260

) to jest

: topotirizija

2

^) Bareta, topotirizija Balbadona, topotirizija Aspona i to25

*) Cf. »De themat« I. t. 2. (armeniak). 255

) Τονρμα. Leo Tact. C. 4. § 9.: μέρος γάρ έστιν ή τοϋρμκ εκ τριών μοιρών, ήγοον δροόγγων σογκείμενον άθροισμα. Μοίρα γάρ έστιν, ήτοι δρονγγος, τό εκ ταγμάτων, ήτοι ανδρών τών λεγομένων Κομητών σογκείμενον πλήθος. Temat ili strategija se je dijelio na türme, ove na bande (εις βάνδα), ili topotirisije (εις τοποτηρησίας). Di

jelovi pako temata ili provincije za to su se »turme« zvale, jer su vojničke turme bile po tematu (provinciji) porazmještene. Ducange, Gloss. Uspenskij: o. cit. Izvestija VI. 1. (1900·). Sr. Vogt: p. 338. i si. 2ίβ

) Cf. De them. II. 7. — Kako vidimo car ovdje kategorički tvrdi, da je car Leo VI. načinio Kefaleniju posebnim tematom. Gelzer, o. c. 133. jeste to takodjer prihvatio, prem se već za Basilija makedonskoga spominje kao stratilates Kefalenije neki Musulike (Georg. Monach. Ed. Bon. p. 845.). Nu ako je i prije moglo biti dvojbe, kad je ustrojen kefalenijski temat postalo je nedvojbenim, da je ustrojen prije 856., otkad je Uspenski izdao Taktikon Mihajla i Teodore iz nekoga jerusolimskoga manuskripta. Tamo [Izvjest. rusk, arheol. inst. III. 1898., p. 17. (pos. otiska)] se bo izrikom spominje strateg Kefalenije. Sr. Bury: The naval policy, p. 30., pa moju opasku k tematu kefalenijskom, gdje se još pozivljem na Einhardove anale na g. 809. (Kuzze, p. 127·), pa 810. (K p. 130), gdje se spominje admiral bizantske flote Paulus, Cephaliniae praefectus. Po tom bi dakle ustrojenje toga temata padala ća u doba cara Nikefora. Zabunu carevu tumači Bury (p. 31.) otuda, što je neko vrijeme za cara Leona bila Kefalenija pripojena Langobardiji. (Trinchera: Syllabus graec. membranarum. Neapoli 1865., 3.; Chron. Vult. u Muratori, I. 2. 413.). — Gay, ο. c 174. koj ne zna za Taktikon Uspenskoga, ipak dobro konkludira, da je langobardski temat mladji od longobardskoga, koj je ustanovljen oko g. 892. 251

) Cf. De them. II. 10. p. 13. op. 1a.). 258

) Cf. De them. I. 2. (Patr. p. 76.); De caeremon. II. 50. 269) Ova četiri ΐστέον δτι-fragmenta nijesu u nikojem savezu sa ovom glavom, te su mogla tek pometnjom ovamo doći, kao i daljnja ο premještanjima u pojedinim tematima. 26e

) Cf. op. 255. 2β1

) Τοποτηρητής po Filoteju prvi rang u tagmi nakon domestika. Ducange: Gloss, ga označuje kao: Vicarius, loci servator, locum tenens. Cf- Uspcnskif