VJESNIK 3. (ZAGREB, 1928.)
Strana - 36
36 poznavanje ne samo onoga, što se je nova uredilo u stanovito vrijeme u našoj upravi (politici), već i u vascijeloj romajskoj državi (imperiju), pa da te bolje upamćeno znanje bližih i domaćih stvari, učini milijim pred podanici. O Valja znati, da je za Konstantina, sina Konstancija i Pogonatom zvanoga, neki Kalinik iz Helijopola, pribjegavši k Romajcem, pririredio mokru vatru, koja se sifonima (cijevima) izbacuje, kojom su i Romajci, spalivši saracensku flotu u Kiziku, pobjedu odnesli. Glava XLIX. Tko hoće znati, kako je odredjeno, da budu Sloveni rabotnici (kmetovi) i podložnici patarske 219 ) crkve, neka se nauči iz ovoga spisa (kazivanja). 220 ) Nikefor drži žezlo romanjskoga carstva. 221 ) A ovi (scilicet Sloveni), što se nalaze u tematu peloponeškom, namjeravajući otpasti, najprije razarahu domove susjednih Grka (Tpanioî), 222 ) pa pustiše ih da se plijene, 223 ) a zatim navalivši i na gradjane grada Patrâ, ništiše polja pred (gradskimi) zidinami i potsjedahu grad, imajući sa sobom i Afričane i Saracene. 224 ) Kad je već dovoljno vremena prešlo, i nastade za one unutar zidina oskudica na potrebnim stvarima, i na vodi i na hrani, učine vijeće, ne bi li išli u pregovore i uzeli obećanje, da im ne će ništa na zlo učiniti, pa da im onda grad podvrgnu. Nu jer se je onda desio strateg u tematskoj tvrdjavi, 225 ) u gradu Korintu, pa se je očekivalo, da će doći i zaratiti se sa sloven219 ) natpou ili natpelc (Herod. 1. 145, Strabo VIII. 385), danas Patras, jedan od dvanaest ahejskih gradova (Polyb. II. 41.). Ovdje je nekoć evala industrija pamuka (ßuosoc). Za Augusta se zove Colonia Aroë Patrensis. Kiepert, 228. (p. 258.). a2 °) Za povijest sr. Bury: History, p. 376. i sl.; Niederle, II, 2102 21 ) Osamljena forma uvoda u »De admin, imp.« valjda stojaše tako u spomenknjizi crkve patarske, otkale je to car uzeo. — Nikefor, I. 802.—811. 222 ) Uzeto opet po spomenaru, jer car inače veli Tiujialoi. Bury (Treatise, p. 141., Manojlović, Rad 186., p. 52.). 223 ) Stavljahu ih na grabež. Manojlović: p. 52. 22 <) Bilo to godine 807. {Fallmerayer: Morea, 1. 185.; Bury: History p. 377., op. 4.), kako to pouzdano znamo iz sinodalnoga pisma patrijarke Nikolaja iz vremena Aleksija I. {Leunclavius : lus graeco-romanum, p. 278.; Migne: Patr. Gr. 119., p. 877.). Ovdje je cijeli dogodjaj u kratko ispripovjedan, i datiran na 218. godinu poslije okupacije Peloponesa, koju patrijarh spaja sa invazijom od god. 589. Tako dobijemo g. 807. kao datum potsjedanja grada Patre. Nu patrijarha govori o Avarima, a ne Slovenima (cf. gl. 29., gdje se Sloveni i Avari nazivlju). — Neispravno jest stoga umovanje Manojlovića, Rad 186. p. 54. op. 1 ), da je to potsjedanje bilo prije (a možda baš i iste godine) dolaska carske flote pod patricijem Nikitom u jadransko more potkraj godine 806. 2 ' 5 ) Tako Meursij; Laskin prevadja rcpèç r/]v «xpav TOÖ Q-spaioq : na kraju oblasti.
