VJESNIK 3. (ZAGREB, 1928.)
Strana - 23
23 O Aposebat umrvši ostavi amirom sina svoga Abdirahima ; a drugi njegov sin Apelmuze, bješe posvema nejak, zato i nijesu marili da dodje do očeve i bratove vlasti. O Aposebat prvi brat, stolovaše u gradu Manzikertu, i vladaše, kako je rečeno, ovimi zemljami : Apahunom, Korijem i Harkom, i davaše od njih danak caru romanjskomu. 139 ) Po njegovoj smrti zavlada njegov sin Abderahim, pa i on davaše prije rečeni danak, jer bješe, kako je već rečeno, njegov brat Apelmuze posvema nejak. O Po smrti Abderahimovoj, kako je njegov brat Apelmuze, kao nejak, mimoidjen, zavlada gradom Manzikertom i prijerečenimi područnim! zemljami, drugi brat Aposebatin, prije pomenuti Apolesfuet, stric Abderahima, i njegova radi nejakosti mimoidjenoga brata Apelmuza. O Po smrti Apolesfueta zavlada treći brat Aposebatin, to jest Aposelm, gradom Manzikertom i prijerečenim zemljami. A prvo pomenuti Ahamet, sinovac i pastorak Apolesfueta, zavlada znanjem i Voljom Apolesfueta, Hlijatom, Arzesom i Perkrijem. I kako Apolesfuet nije imao sina, kako je već rečeno, uze ovoga Ahameta, svoga sinovca i pastorka, baštinikom cijele države svoje, svojih gradova i zemalja. Poslije smrti Aposelmove, zavlada gradom Manzikertom, njegov sin Apelbart, skupa sa okružjem njegovim. Ahamet pako zavlada trimi gradovi, gradom Hlijatom, gradom Arzesom i gradom Alcike. O I sam Ahamet bijaše podložnikom cara, kako je već rečeno, davajući i za sebe i za strica svoga Apolesfueta, danak. Apelbart ga pako prevarom i varkom ubije, i uze njegova 3 grada, grad Hlijat, grad Arzes i grad Alcike. A ove treba car da natrag uzme, kao svoje vlastite. 140 ) O Svi ti prijerečeni gradovi i prijeročene zemlje, nijesu nikada bile pod vlašću Perside ili pod vlašću amirumna, nego bijahu, kako je rečeno, u dane gospodina cara Leona pod vlašću Simbatija, arhonta nad arhontima. 141 ) A onda su došle pod vlast troje braće, prije pomenutih amirada, Aposebata, Apolesfueta i Aposelma, pa se u njihove dane podložiše, i podvrgoše danku, i dodjoše pod vlast (vrhovništvo) careva romajskih. O Kad svim trim gradovima, Hlijatom, Arzesom i Perkrijem, vlada car, ne može perzijska vojska navaliti na Romaniju, 142 ) jer su u sredini izmedju Romanije i Armenije, pa su zagrada i zaštita za vojske. 139 ) Opetovanje jur rečenoga. Sr. Manojlović, 127. uo ) Slijedeća alineja (fragmenat) je u najužoj svezi sa ovim fragmentom, jer nam tumači, zašto imade car pravo gradove natrag uzeti. Ml ) Sr. o tom Manojlović, o. c. p. 125.' U2 ) Sr. Manojlović, p. 128.
