VJESNIK 3. (ZAGREB, 1928.)
Strana - 14
14 morja od rijeke Dunava do rijeke Dnjepra 79 ) čini 120 milja, a od Dnjestra do Dnjepra čini 80 milja, to je tako zvana zlatna obala. 80 ) Kod ušća rijeke Dnjepra leži Adara i tako je veliki zaliv, Nekropile 81 ) zvan, koga niko ne može posvema pregaziti. A od rijeke Dnjepra do Hersona 82 ) ima 300 milja, a u sredini jesu jezera i bare, u kojima Hersonci dobivaju sol. 83 ) A od Hersona do Bospora su gradovi klimala, 84 ) a razmak je 300 milja. Od Bospora je dalje ušće Meotidskoga jezera, koje radi veličine općenito morem zovu. U Meotidsko pako more utječu brojne i velike rijeke. U sjeverni mu dio utiče rijeka Dnjepar, otkale Rusi polaze prema crnoj Bulgariji, 8 ' 0 ) Hazariji i Siriji. A taj meotidski zaliv nasuprot je od Nekropila, koje su od prilike na 4 milje blizu rijeke Dnjepra i miješa se s njom. Tu su stari načinili prokop i odveli u nj more, sredinom odsjekavši za jednu milju ili više sav Herson i klimate i bosporski kraj 86 ). Ali kroz dugi niz godina zasuo se ovaj prokop i nastane velika guštara, a u njoj nema van dva puta, kojima Pečenezi prolaze prema Hersonu, Bosporu i klimatima. A u istočniji dio Meotidskoga jezera utječe mnogo rijeka : rijeka Don, koja dolazi od grada Sarkela, Horakul, u kom se lovi i riba verzitik, 81 ) a ima i drugih rijeka, Val, Vurlik, Hadir, i množina drugih rijeka. A iz Meotidskoga jezera izlazi ušće zvano Vurlik, i teče u pontsko more, gdje stoji Bospor (grad). Nasuprot Bospora stoji grad s imenom Tamatarha, a razmak prijelaza toga ušća čini 18 milja, a u sredini ovih 18 milja ima veliki otok, a niski, zvan Ateh. Od Tamatarhe 18 ili i 20 milja daleko ima rijeka zvana Ukruh, koja dijeli Zihiju i Tamatarhu. A od Ukruha do rijeke Ni79 ) Westberg, l. c. 97. veli, da valja čitati »Dnjestra". 80 ) Što je „zlatna obala" — ne zna se. (Dieterich). Sr. Laskin, 151, 656. 81 ) Nekropile su stari sinus Careiniiicus. Mrtvo more na sjevero zapadnom dijelu krimskoga poluotoka. Weslberg: o. c. p. 51. M. H. K. p. 133 op 2. 8Î ) Cf. gl. XI. današnji Sebastopol, M. H. K. 133 op. 2. 8a ) U ovim ne dubokim morskim barama (nemaju nigdje preko 14 m dubljine) dobivala se je sol već u staro doba. Sr. Kiepert: Lehrbuch d. alten Geographie, 303. 8i ) Klimata je pokrajina na južnom pobrežju Krima Westberg: Vizant. vremenik, 15 (1908) p. 117—118. 8r ') Po Marquarlu, o, c. 503. bila je crna Bugarska izmedju Dnjestra i države Hazara zapadno od Tanaisa, gdje su nekoč bili Kuturguri, dočim je stara Bugarska ili velika Bugarska Teofanova (p. 357, 10, Ed. de Bon.) bila sjedište Uturgura, istočno od Meotide. 86 ) Tako M. H. K. p. 134, koj je jedino razumljiv. Manojlović prevadja ovako: »tu su stari načinili i prokop (jarak) i pregažavali more, sredinom zatvoriše hersonsku zemlju i zemlju klimatsku i vosporsku, a obuhvataše do x milija i nešto više.« (p. 5. 1. c). 87 ) Oxiani pisces sale conditi, seu qui ex Oxo fluvio eruuntur. Ducange, Gloss. Gr.
