VJESNIK 3. (ZAGREB, 1928.)
Strana - 178
178 Tu se kaže: »exemplüm sumptum ex originali in membrana cum sigillo magno pendente cum Cordula rubri et crocei coloris, existente in archivio archiepiscopali« 24 ). Opis pečata ove isprave odgovara opisu pečata na Zvonimirovoj ispravi god. 1078.; u jednom se i drugom slučaju spominje »sigillum magnum« i vrpca »rubri et crocei coloris« 25 ). Uzme li se u obzir pečaćenje koncem XI. stoljeća 26 ), onda se može uzeti, da se Zvonimir poveo za papskom kancelarijom i rabio kovinski pečat. Na pečat upozorava i sama isprava kad kaže: »Pro quibus omnibus et singulis perpetuum robur habentibus atque tenentibus presentis priuilegii paginam nostri sigilli charactere fecimus muniri«. Završujući razmatranje ove isprave, dodao bih, da je Zvonimir i ispravama, izradjenim od primaoca, htio da dade oznake diploma, pa je odredjivao, da budu providjene pečatom, bitnom oznakom diploma. Poznato je, da je papa Grgur VII., prije nego što je stupio na prijestolje sv. Petra djelovao u papskoj kancelariji, pa se vrlo dobro može naslućivati, da je Zvonimir i prije nego što je svojoj kancelariji dao neku temeljitiju organizaciju, pazio na to, da mu isprave, barem po bitnij im oznakama, ne zaostanu za kraljevskim i papskim ispravama njegove dobi. I baš s obzirom na ovaj momenat, gledamo još i danas s nepovjerenjem na dvije isprave, koje bi imale da budu isprave kralja Zvonimira. To je isprava od 12. marta 1077., kojom se bračkim plemićima daje sloboda trgovanja i isprava od 16. aprila 1078., kojom se splitskoj crkvi potvrdjuju neki posjedi 27 ). Rački dobro primjećuje, da se iz riječi bračkog kancelara (ordinis et communitatis Bracie iuratus cancellarius), da je bračku ispravu vjerno prepisao 4. jula 1379. »ex alia membranula« ne vidi, kakova bijaše ta prvobitna isprava i iz koje dobe. Tome bismo mogli dodati, da bi ovaj notar, da je imao pred sobom originalnu kraljevsku ispravu, bio svakako upotrijebio riječi »ex originali membrana« ili »exemplüm priuilegii regalis«, izraze, koji se susreću u drugim dvama slučajevima 28 ). Rački vrlo ispravno upozorava na datiranje »apostolante papa Gregorio VII. et apud Grecos Michaele imperante«, na intitulaciju »Zuonimir seu Demetrius... rex Chrobatorum et Dalmatinorum« i na činjenicu, da se Bračanima dozvoljava sloboda 24 ) Doc. str. 107. 25 ) ib. str. 115. 26 ) Paoli, Programma scolastico III. Diplomatica str. 234; Erben, Die Kaiser- und Königsurkunden des Mittelalters str. 171 i dalje; Sufflay o. c. str. 105. 27 ) Doc. br. 95 i 98. 28 ) ib. str. 107 i 115.
