VJESNIK 3. (ZAGREB, 1928.)
Strana - 10
10 slušni svojim vladarima (arhontima), ali imadu sporazum inače medju sobom, da će se na onim rijekama, u kojoj strani bude rat, zajedno boriti sa svim nastojanjem i marom 54 ). A imadu za prvu glavu 65 ) arhonta od loze Arpadove po redu 56 ), i dva druga (seil, arhonta): gylu bl ) i karhasa, koji imadu službu suca. A ima svako pleme arhonta. Q Valja znati, da gyla i karhas nijesu vlastita imena, već časti (zvanja). O Valja znati, da je Arpad, veliki arhontTurkije, rodio četiri sina : prvoga Tarkacu, drugoga Jeleha, trećega Jutoca, četvrtvga Zaltu. O Valja znati, da je prvi sin Arpadov Tarkacu rodio sina Tebeli-a, a drugi sin Jeleh rodio sina Ezeleha, a treći sin Jutoca rodio je sina Falici-a, sadanjega arhonta. Četvrti sin Zalta rodio je sina Taxi-a b8 ) O Valja znati, da su svi sinovi Arpadovi pomrli. Unuci pako njegovi Fališ i Taxis i njihov bratić Taksi još živu. O Valja znati, da je umro Tebeli, al ima sina od njega Termacu, koj je sada došao zajedno sa Bulču-om, trećim arhontom i turskim karhanom kao prijateljski poslanik. 59 ] O Valja znati, da je karhas Bulču sin karhasa Kalija i da je Kali ime vlastito, a karhas zvanje, kao i gyla, što je više od karhasa. Glava XLI. O zemlji Moraviji. 60 ) O Valja znati, da je Svetopuk, &1 ) arhont Moravije, bio hrabar i 51 ) M. H. K. p. 127 ispravljen nozapoùç u iroXéfiooç. ") Conf. rcpwToç ßoeßoSoc Lebedija, za kojim se Salmucis bio Itepoç an èfioo ßoeß&Soc (Op. Manojlovića, p. 100.). Hunfalvy drži (p. 217), da je bilo i narodnoga naziva. B6 ) Znamo, da je bilo po redu senioratskom. Marczali prevadja : Sorrend szerlnt, a Laskin: po nasljedstvu, dočim Meursius (Banduri) ne prevadja riječi: xaxà àxoXooîKav. 61 ) Gyla je valjda magjarska riječ (Pauler, 132, op. 29), prem ju Vâmbéry (443) drži turskom. Karkhas ili Rende jeste po nekima kozarska (Pauler), al Vâmbéry, p. 133, i opet ju drži turskom. 58 ) Sigurna su ova imena: Salmucis = Âlmos, BooXxÇouç == Bulcsu, MeYEpvj = Megyeri, Néx-rj = Nyék, 4>aXttCtç = Fâlics, Aiôumç = Levente, Gyla = Gyula. M. H. K. p. 99. 59 ) <bi\oç je poslanik prijateljske vlasti: De Caerimon. 11. 15, 568, 585. Bury: Treatise 131. Meursius je ovdje poskliznuo. M. H. K. ima: szovetséges. M) Manojlović, IV. p. 108. si. p. 112, Hunfalvy, p. 220; M. H. K. p. 129. 61 ) Kuda je sezala Svetopukova velika Moravska? Najveći joj objem daje Bury, koji ju nalazi još tja »north of the Carpathians« (History, p. 283), a onda južno ća i u današnjoj Hrvatskoj do Save (Treatise, p. 133, proti tome: Manojlović, Rad 187, p. 111). Sr. k gl. 40, p. 8. op. 8. — Manojlović, I. c. p. Ill veli, da je Moravska bila na obje strane Dunava, a poslije Kocela da je sezala k jugu i u desno Podunavlje. Prva etapa magjarskoga ugniježdjivanja u srednje Podunavlje bilo je zaposjednuće Potisja — i to su one granice u c. 13. al. 1. —, a dalja je etapa bila upokorenje, na lijevoj strani Dunava, i Kocelova negdašnja područja. Porfirogenitovi izvori imaju na umu oboje, ali se sada u različnim mjestima »De admin, imperio« ne razlikuju jasno obje etape.
