VJESNIK 3. (ZAGREB, 1928.)

Strana - 118

118 Joannes Szakmardi de Diankovcz, eiusdem regni comitatuum notarius et artium et philosophiae magister canebat, anno domini MDCXXXXIII«.

11

). Kako Hrvatska nije tada imala još svoje posebne kraljevinske zgrade, smještena bi škrinja privilegija u svetište (sacrarium) kaptola zagrebačkoga, te je jedan ključ čuvao ban, drugi protonotar, a treći kaptol zagrebački. Pjesnik pak patriotične ode Slavoniji, dotadanji županijski notar i eksaktor Zakmardi, izabran bi za nagradu na saboru u Varaždinu 4. travnja 1644. protonotarom kraljevstva, koju je čast obnašao do svoje smrti 25. travnja 1667. Po starom običaju imala je njegova udovica (Ana Svirčić) sve kraljevinske spise, koji su bili u njega u pohrani, predati njegovu nasljedniku; ali kako je ona izručila samo tri knjige (jamačno saborskih zapisnika), došla je stvar pred sabor 6. studenoga 1668., te su staleži zaključili, da se ostatak spisa imade odlučno od nje tražiti. Jamačno je to zahtijevao novi protonotar Nikola Patačić od Zajezde. Protonotarima bili su potrebiti svi spisi, jer se je za vladanja kraljeva Ferdinanda III. i Leopolda I. opet nakupilo više zamašnih saborskih artikula, koje su staleži htjeli poslati kralju na potvrdu. Taj je posao izvršio odlični protonotar Petar Antolčić od Šapovca, koji je doslovce prepisao iz protokola dvadeset članaka iz godina 1643.—1681. (iz god. 1643., 1644., 1645., 1649., 1651., 1654., 1655., 1656., 1659., 1660., 1674., 1675., 1676., 1681.), te ih po odredbi sabora odnio na kraljevski dvor. Kralj ih je potvrdio u Bečkom Novom mjestu (in archiducali civitate nostra Neostadensi), čemu je jamačno doprinio tadanji ugarski kancelar i njitranski biskup ivan od Gubaševca (Gubassoczi). Dekret zajedno s artikulima i sankcijom od 17. kolovoza 1681. unesen bi doslovce u knjigu saporskih zapisnika.

12

) Antolčić je naime na hrvatskom saboru u Zagrebu 9. travnja 1682. izvješćivao o svom boravku kao nuncij na ugarskom saboru u Šopronu, pa je tom prigodom predao staležima i zaključke toga ugarskoga sabora. Suviše je predao još dekret sa artikulima hrvatskih sabora. U zapisniku hrvatskoga sabora čita se doslovce: »praeterea certos articulos huius regni in diversis congregationibm statuum et ordinum ab anno 1635. ad proxime praecedentem conclusos, ex libroque regni excerptos et in unam Seriem ") Laszowski E., Kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljski arkiv (Vjesnik arhiva 1. 1899., str. 4—33; od istoga autora: »Historia et praesens status archivi regnorum Croatiae, Slavoniae et Dalmatiae. Zagrabiae 1910. str. 47. 12

) Prothocolla regni congregationum III., str. 357—366. Štampao ga je Kukuljević I. u djelu »Jura« II. str. 84—90. Starije izdanje: Szegedy J., Tripartitum iuris Hungarici Tyrocinium sfr. 317.