VJESNIK 2. (ZAGREB, 1926.)

Strana - 2

je g. 1555.—1571. podban i vel. župan zagrebačke i križevačke županije. Tako i nadalje susrećemo Bojničiće kao manju vlastelu, suce, podžupane itd. Ivan pl. Bojničić Kninski rodio se je u Valpovu 24. decembra 1858. Otac njegov Ferdinand bio je središnji veliki sudac županije virovitičke, a majka mu bijaše Klementina rodj. Baumholzer. Otca izgubi g. 1862., a majku 1901. (umrla u Zagrebu). Pučku školu i nižu gimnaziju učio je u Osijeku, a višu gimnaziju u Budimpešti, gdje je g. 1876. maturirao. Na budimpeštanskom sveučilištu učio je pravo i filozofiju baveći se i historičkom strukom. Još kao djak uze 20. septembra 1877. kao dnevničar raditi u numizmatičkom odjelu magjar. narod, muzeja u Budimpešti. Tu se naročito bavio rimskim i jugoslavenskim novcima, a uz to je obavljao i knjižničarske neke poslove kao „ammanuensis" knjižnice narodnoga muzeja u Budimpešti. Tu mu je glavarom bio poznati stručnjak dr. Florijan Franjo Römer i historik Vilmoš Fraknoi. 17. novembra 1878. izabralo ga je zemalj. arheološko i antropološko društvo u magj. nar. muzeju u Budimpešti svojim referentom za starinske spomenike i numizmatiku. U nar. muzeju službovao je do 25. januara 1879., a tad ga je ban Mažuranić imenovao 24. marta 1879. pristavom u arheološkom odjeiu hrvat, narod, muzeja u Zagrebu. Tom godinom počinje Bojničićev rad u domaćim arhivima. Već 16. septembra i. g. dozvoljuje mu ban Mažuranić, da može rabiti zem. arhiv u Zagrebu za svoja historička istraživanja. Tu je naročito radio za Fraknoija. Iste ga je godine izabralo „Hrvatsko arheološko društvo" svojim tajnikom. Tu čast je obnašao sve do god. 1893. God. 1880. 6. marta promoviran je na budimpeštanskom sveučilištu na čast doktora filozofije. Kao doktor, disertaciju napisao je na magjarskom jeziku raspravu : „Krivotvorenje isprava u srednjem vijeku" (Zagreb 1880.). God. 1882. 16. septembra imenovan je učiteljem magjarskoga jezika na mudroslovnom fakultetu u zagrebačkom sveučilištu i tumačem magjarskoga jezika kod kr. sudbenoga stola u Zagrebu. Iste godine oženio se Franjkom pl. Hirling. God. 1885. izabran je tajnikom „Društva umjetnosti" u Zagrebu, te je kao takav mnogo djelovao u priredjivanju raznih umjetničkih izložba; tako je g. 1891. djelovao kod priredbe medjunarodne umjetničke izložbe, 1896. Verešćaginove izložbe i t. d. God. 1885. 17. marta imenovao ga je ban na predlog Ivana pl. Kukuljevića članom povjerenstva za uredjenje kr. zem. arhiva u Za-