VJESNIK 2. (ZAGREB, 1926.)
Strana - 28
28 imena njihova bila su: Punetić, Dimnjaković, Pečkarić, Stepanić, Gibašić, Sušević, Grogčić, Belohalić, Maločin, Geršić, Pavlaković, Ciganić, Lončar, Gjurgjević, Dikšić, Klopović, Martinković, Snidar, Marković, Farkečić, Kerk, Plavečić, Malović, Blažević, Heršić, Juršić, Kvazlević i Milić. 1 ) Čini se, da su i god. 1540. imali Cvetkovićani neke razmirice sa Draganićanima i Domagovićanima. Ove su godine dali po zagrebačkom kaptolu prepisati svoje povelje i pisma, koja su se odnosila na njihove slobode i posjede. 2 ) Iz isprava od g. 1542. razabiremo doista, da se tu radilo o medjama njihovih posjeda. Domagovićani takodjer plemići, potakli su opet razmiricu o medjama Cvetkovićana i Draganićana. Stari spor izmedju Domagovićana te Cvetkovićana i Draganićana zbog šuma izmedju Domagovića te potoka Breznice i Vel. Glogovca, koje su svojatili Cvetkovićani, pak Boka i Branina, koje su svojatali Draganićani, trajao je još uvijek unatoč tomu, što je to već g. 1419. bilo riješeno. 30. oktobra 1531., kad je gospodar jastrebarski Petar Erdödy u svom gradu Jastrebarskom sa plemićima držao sud. iznesoše Domagovićani zbog toga spora pritužbu protiv Cvetkovićana i Draganićana. Izjaviše, da ovi svojataju te šume već mnoga godina i zbog toga, da dolazi i do ubijstva, tučnjave, plenjenja, ubijanja krmaka i drugih nebrojenih nasilja. Osim toga, da su Cvetkovićani prokopali tok potoka Velikoga Glogovca i skrenuli tok k svojim zemljama, e da i tako prelože staru medju u svoju korist. Draganićani tvrdiše po svom županu Šimunu Andrejeviću, da su spomenute šume od pametara njihove, te su i za potvrdu toga predložili kotarni list svojih posjeda od g. 1394. Cvetkovićki opet župan Matija Dikšić, Ivan Ciganić, Valentin Zerković, Bede Klop, Toma Maljačić tvrdiše, da su rečene šume spadale od pametara Cvetkovićanima, i da su za to imali i pisma, koja su ali izgubljena. Domagovićani potvrdiše svoje pravo ispravom od g. 1419., kojom su im te šume bile već jednom dopitane. Župan cvetkovićki ostao je kod svoje tvrdnje, ističući, da imade i svjedoka, koji će njegovu tvrdnju potvrditi. Još su Domagovićani iznijeli neke isprave bivšeg zagrebačkog župana Petra Bočaka, koje ali nijesu u parbenom spisu ispisane. Na osnovu tih izjava i dokazala sudio je sud. Dokaz Draganićana, naime kotarni list od g. 1394. proglašen je ništetnim, jer nije imao kraljevske potvrde u smislu zakon, članka kralja Sigismunda, koji je sve darovnice i t. d. istoga kralja izdane prije g. 1406. proglasio niš') E. Laszowski: Povjesni spomenici Turopolja II. 452. ") Originali u arhivu općine Cvetkovići.